Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju do samoga ruba.
Prva smo generacija koja ima jasnu sliku o vrijednosti prirode i našem utjecaju na nju, no ujedno smo i posljednja koja do 2020., kad nam je zadnji rok “za popravni”, možemo preokrenuti zabrinjavajuće trendove, tvrdi se u najnovijem Izvješću o stanju planeta 2018., koje je objavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF). Ističe se kako zabrinjavajući pad populacije divljih životinja, riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova u prosjeku za 60% između 1970. i 2014., koja je posljednja godina s dostupnim podacima, najbolje govori o stanju planeta na kojem živimo. Znanost nikada nije preciznije valorizirala posljedice našeg utjecaja na planet, no danas imamo znanje i sredstva za pronalaženje rješenja i nemamo izgovor za nedjelovanje.
Priroda nisu samo pande
Program očuvanja prirode ne tiče se samo osiguranja budućnosti tigrova, panda, kitova i nevjerojatne raznolikosti života koji volimo i njegujemo na Zemlji. Tiče se i našeg svakodnevnog života i zdravlja, postojanja, načina na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo. No na planetu s destabiliziranom klimom, osiromašenim oceanima i rijekama, degradiranim zemljištem i praznim šumama bliže smo rubu nego sretnijoj i prosperitetnijoj budućnosti te je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću, koje WWF objavljuje svake druge godine, izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.
– Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? U Hrvatskoj koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće – ističe pak Andrea Štefan iz WWF Adrije. Prema posljednjim podacima o globalnom ekološkom otisku, Hrvatska, naime, troši svoje resurse dva puta brže nego se ekosustavi mogu regenerirati – dva planeta, a na raspolaganju nam je samo jedan.
– Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo – dodaje Štefan.
Usluge za 125 bil. dolara
U samo 30 godina nestala je polovica koralja u svijetu, iako više od 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima kao zaštiti od olujnih udara i valova. Čak 90% morskih ptica u svijetu u svojim probavnim sustavima ima fragmente plastike (1960. 5%), dok na kritično stanje vodenih ekosustava upućuje pak nestanak 82% slatkovodnih vrsta na Zemlji. U prelovu je 93% procijenjenih stokova u Sredozemlju, slično je i u Jadranu, dok je u zadnjih 50 godina prosječna globalna temperatura 170 puta nadmašila prosječnu temperaturu od početka mjerenja. Globalno, priroda nam pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje. Mogućnost oprašivanja od insekata i drugih životinja vrijednost usjeva povećavaju za 235-577 mlrd. dolara godišnje, no svijet prirodu nastavlja uzimati zdravo za gotovo.
Iz WWF-a Adria kažu kako stanje prirode u našoj regiji nije posve alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te i dobra ideja često vodi do loše realizacije. Pristup informacijama nije osiguran, čemu je zadnji primjer prijedlog Zakona o lovu u Hrvatskoj, savjetovanje s dionicima je površno, odnos onih koji imaju prava i onih koji odlučuju o tim pravima nije ravnopravan. U našem slučaju, tako, jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture.
– Trenutačno postojeće male hidroelektrane diljem zapadnog Balkana (ukupno gotovo 90% svih hidroenergetskih postrojenja) pridonosi manje od 5% u ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati – tvrde u WWF-u Adria te pozivaju svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo da najkasnije do 2020. preispitaju napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD) – i počnu djelovati.
– Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude” – upozoravaju.
Pogledajte video - što stručnjak Branko Grisogono kaže o klimatskim promjenama:
Hrvatska je vec propala, a planeta ce za jos malo ...