Najveća društvena mreža za profesionalce i poslodavce LinkedIn provela je eksperimente na više od 20 milijuna korisnika tijekom pet godina koji su izravno utjecali na mogućnost njihova zapošljavanja, izvijestila je studija objavljena u časopisu Science. U eksperimentima provedenim diljem svijeta od 2015. do 2019. LinkedIn je nasumce mijenjao udio slabih i jakih kontakata koje je predložio njegov algoritam “Ljudi koje možda poznajete” – automatizirani sustav tvrtke za preporuku novih veza – svojim korisnicima, a istraživači na LinkedInu, M.I.T.-u, Stanfordu i Harvard Business School kasnije su analizirali prikupljene podatke. Studijom je testirana utjecajna sociološka teorija nazvana “snaga slabih veza” prema kojoj je vjerojatnije da će ljudi dobiti posao i druge prilike preko poznanstava nego preko bliskih prijatelja. Istraživači su analizirali kako su promjene u algoritmu utjecale na radnu mobilnost korisnika.
Dokazana teorija
Algoritam “Ljudi koje možda poznajete” analizira podatke poput povijesti zaposlenja članova, naziva poslova i veza s drugim korisnicima. Zatim pokušava procijeniti vjerojatnost da će član LinkedIna poslati pozivnicu za prijateljstvo predloženoj novoj vezi, kao i vjerojatnost da će ta nova veza prihvatiti pozivnicu. Nakon prvog vala algoritamskog testiranja, istraživači na LinkedInu i M.I.T.-u došli su na ideju analizirati ishode tih eksperimenata kako bi testirali teoriju o snazi slabih veza. Rezultati LinkedInova istraživanja potvrdili su teoriju slabih veza – ljudi koji su dobili više preporuka za umjereno slabe kontakte prijavljivali su i prihvaćali više poslova. Zapravo, relativno slabi kontakti – to jest, ljudi s kojima članovi LinkedIna dijele samo 10 međusobnih veza – pokazali su se mnogo produktivnijima za traženje posla od jačih kontakata s kojima korisnici dijele više od 20 međusobnih veza. Godinu dana nakon prijave na LinkedIn, ljudi koji su primili više preporuka za umjereno slabe veze imali su dvostruko veću vjerojatnost da će dobiti posao u tvrtkama u kojima su ti poznanici radili u usporedbi s drugim korisnicima koji su dobili više preporuka za jake veze. Otkrili su da su umjereno slabe veze najbolja opcija za pomoć ljudima u pronalaženju novih poslova, mnogo više od jačih veza. Slabe veze pokazale su se najkorisnijima za tražitelje posla u digitalnim područjima poput umjetne inteligencije, dok su se jake veze pokazale korisnijima za zapošljavanje u industrijama koje se manje oslanjaju na softver.
Kako navode Nicholas A. Christakis i James H. Fowler u knjizi “Povezani. Iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one utječu na naše živote”, sociolog sa Sveučilišta Stanford Mark Granovetter među prvima uvidio je snagu slabih veza, dokazujući da su te slabije veze često mostovi između grupa te da je stoga njihova uloga odlučujuća. Jake veze mogu pojedince povezati u grupu, no slabe veze grupe povezuju u veće društvo i ključne su za širenje informacija. Granovetter je anketirao stručnjake u jednom bostonskom predgrađu koji su se oslonili na osobni kontakt da bi dobili novi posao i pitao ih: “Prije nego što ste promijenili poslodavca, koliko ste često viđali osobu koja vam je pomogla u dobivanju novoga posla?” Utvrdio je da je samo 17 posto odgovorilo “često”, dok je 55 posto reklo “ponekad”, a preostalih 28 posto reklo je “rijetko”. Većina je zaposlenika posao pronašla preko bivših kolega sa studija, bivših poslovnih kolega ili prethodnih poslodavaca. Drugim riječima, kako pišu Christakis i Fowler, ljudi pronalaze posao uglavnom na isti način kao što pronalaze spolne partnere, pretražujući svoju društvenu mrežu dalje od neposrednih veza.
Lakše do informacija
Iskustva hrvatskih agencija za posredovanje pri zapošljavanju potvrđuju teoriju slabih veza.
– Složila bih se jednim dijelom s otkrićem LinkedIna jer su i neka naša iskustva da one osobe koje imaju širu mrežu poznanstava, čak i jako površnih, lakše dođu do informacije o tome gdje postoje nove poslovne prilike. Ne pomaže im ta mreža nužno u dobivanju posla, već u saznavanju postoji li negdje na tržištu rada prilika koja bi mogla biti interesantna – rekla nam je na tu temu psihologinja Lucija Veličan, konzultantica u agenciji Talentarium.
– Možda oni pojedinci koji se isključivo fokusiraju na prijateljstva ne profitiraju toliko jer prijateljstva jesu dublja, ali su ograničene širine, teško je imati stotine prijatelja, ali možete imati stotine poznanika – zaključuje Veličan.
