Kako balansirati između gospodarskog razvoja koji nosi industrija i ljudskog zdravlja, pitanje je kojim se bave generacije znanstvenika koji proučavaju utjecaj zagađenog zraka i podzemnih voda na organizam. Zahvaljujući sve sofisticiranijim metodama i spoznajama, istraživanja su sve slojevitija.
Rana izloženost mijenja gene
Djeca koja su i kraće vrijeme izložena zagađenom zraku punom dima i ispušnih plinova iz automobila mogu biti podložnija razvoju srčanih i drugih bolesti u odrasloj dobi, jedan je od zaključaka iz studije znanstvenika sa sveučilišta Stanford, objavljene u časopisu Nature Scientific Reports. Ta nova studija nudi dokaze da rana izloženost zagađenom zraku može promijeniti regulaciju gena na način koji bi mogao dovesti i do bolesti srca u kasnijoj dobi. Riječ je o prvoj analizi koja istražuje učinke onečišćenja zraka na razini stanice i usmjerena je na njegove posljedice za kardiovaskularni i imunološki sustav djece. Istraživanje je provedeno u SAD-u, no autori upozoravaju: “Ovo je svačiji problem!” Pa i hrvatski, samo što su kod nas izvori zagađenje druge vrste ili izvora.
Zagreb se prošlog tjedna nakratko našao visoko na listi gradova s najzagađenijim zrakom s indeksom zagađenosti 170, dvadeset manje od Pekinga. O zagađenom zraku u Slavonskom Brodu piše se godinama, upozorava se na lebdeće čestice PM10 i PM2.5, kao i zabrinjavajuće koncentracije benzena, ozona i sumporovodika, pogotovo u zimskim mjesecima. Lebdeće čestice, poznato je otprije, kod dugotrajnije izloženosti utječu na zdravlje. Istraživanje na Stanfordu potvrdilo je da zagađeni zrak može promijeniti regulaciju gena i dugoročno utjecati na zdravlje.
I to ne samo na respiratorni, već i na imunološki te kardiovaskularni sustav. Mary Prunicki, ravnateljica istraživanja u Stanfordovu centru za istraživanje alergije i astme Sean N. Parker rekla je kako se čini da čak i kratkotrajno izlaganje onečišćenju zraka može promijeniti regulaciju i ekspresiju dječjih gena i utjecati na krvni tlak, potencijalno postavljajući temelj za povećani rizik od bolesti kasnije u životu.
Znanstvenici su proučavali pretežno hispansku skupinu djece u dobi od šest do osam godina u Fresnu u Kaliforniji, gradu poznatom po lošoj kvaliteti zraka zbog industrije, prometa i šumskih požara. Fresno ima oko pola milijuna stanovnika i ekonomsko je središte doline San Joaquin. Zagađenje zraka i podzemnih voda pesticidima i drugim kemijskim otpadnim vodama u tom je kraju ogroman problem, a otežavajuća je okolnost to što okolne planine zadržavaju zagađeni zrak. Jedno od šest djece u dolini San Joaquin ima astmu, što je najviša razina u državi. Znanstvenici su pratili dnevne koncentracije i procjenjivali prosječnu izloženost onečišćenju zraka za jedan dan, tjedan dana, mjesec, tri mjeseca, pola godine i cijelu godinu. Koristili su najsuvremenije metode i uređaje.
Promjene se prenose generacijama
U kombinaciji sa zdravstvenim i demografskim upitnicima, očitanjima krvnog tlaka i uzorcima krvi, podaci su postajali sve alarmantniji. Utvrđeno je, uz ostalo, da je izloženost česticama poznatim kao PM2,5 (manje su od 2,5 μm, pa mogu lakše i dublje prodrijeti u organizam, a nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva), ugljikovu monoksidu i ozonu povezana s povećanom metilacijom, izmjenom molekula DNK koja može promijeniti aktivnost bez promjene slijeda, a ta se promjena može prenijeti i na buduće generacije. Izloženost onečišćenju zraka povezana je i s povećanjem bijelih krvnih zrnaca koji igraju ključnu ulogu u nakupljanju naslaga u arterijama, pa bi, smatraju, kod djece mogla dovesti do povećanja rizika od bolesti srca u odrasloj dobi. Gotovo polovica Amerikanaca i velika većina ljudi širom svijeta živi na mjestima s nezdravim zrakom. Razumijevanje i ublažavanje utjecaja moglo bi spasiti puno života – istaknula je Kari Nadeau, direktorica centra Sean N. Parker.
Znanstvenici upozoravaju da su djeca mlađa od pet godina posebno osjetljiva na sitne čestice.
>> VIDEO Nizozemci su najveći neradnici! Pogledajte u kojim zemljama se radi najmanje
