U petak je Zagreb, prema podacima stranice IQ Air, bio drugi na listi gradova s najzagađenijim zrakom na svijetu. Imao je indeks zagađenosti 170, a ispred njega je bio samo Peking s indeksom 190. Sredinom današnjeg dana Zagreb je na istoj ljestvici bio na 14. mjestu s indeksom 106, a najzagađeniji je bio ruski grad Krasnojarsk s indeksom 460. Nekoliko puta godišnje zrak u Zagrebu mutan je i onečišćen, naročito zimi, a meteorolog Dorian Ribarić objasnio je kako je došlo do visoke razine zagađenja prošlog petka.
“Bila je to kratkotrajna situacija tijekom tri-četiri dana, na što smo upozoravali i u našim prognozama. U zraku je bila određena količina saharskog pijeska. Taj zrak je bogat PM česticama (lebdeće čestice koje nose zračne struje) i ostalim česticama koje loše utječu na zdravlje. Jadran i sjeverni krajevi Hrvatske bili su izloženi tom onečišćenju zbog stabilne situacije u kojoj zrak koji je stigao iz Sahare nije imao kamo ići, nego se zadržao nad našim krajevima. Cijeli prošli tjedan bili smo pod stabilnim utjecajem anticiklone, a čim je u subotu pored nas dijelom prošla jedna fronta i sve to ‘raspuhala’, situacija je bila znatno bolja”, kazao je Ribarić za Net.hr.
“Kada dolaze ciklone, one obično ispred sebe povuku nešto saharskog pijeska, tako da to nije nešto neuobičajeno niti tako alarmantno”, ističe Ribarić objašnjavajući kako je to situacija koja se ponavlja nekoliko puta godišnje. Napomenuo je i kako je zrak zimi onečišćeniji zbog sezone grijanja.
“U hladnom dijelu godine taj je problem veći zbog sezone grijanja i povećanog prometa, ali češće u stabilnim vremenskim situacijama i situacijama temperaturne inverzije kada je česta magla, kao što je kod nas bilo prošloga tjedna. Tada su te lebdeće čestice bliže tlu i dulje se zadržavaju, a u gradovima nema načina da se provjetre. Nekoliko puta godišnje dogodi se i da saharski pijesak dođe do unutrašnjosti pa imamo ovakve situacije”, pojasnio je.
Najčešće su PM10 lebdeće čestice, promjera manjeg od 10 mikrometara, prašina ili pelud. Uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a najčešće nastaju kao posljedica loženja na kruta goriva, ispušnih plinova motornih vozila te industrije.
VIDEO Nanotehnologija štitit će sve posjetitelje naše izložbe "Hrvatska svijetu": Pogledajte kako!
Dali neko kontrolira toplanu. Trebali bi imati filtere za svoje dimnjake i to one koji rade a ne samo za ukras.