Virus je već tu, on ne poznaje granice, pa moram napomenuti da su promišljeno i odgovorno ponašanje, izbjegavanje nepotrebnih kontakata i održavanje higijene ruku i prostora puno važniji od zatvaranja granica – više je puta proteklih nekoliko dana ponovio ministar zdravstva Vili Beroš, pritom jasno dajući do znanja da se širenje koronavirusa ne može zaustaviti, nego tek usporiti. Slučajevi zaraze tim virusom zabilježeni su u gotovo 150 zemalja, a samo je pitanje vremena kada će se proširiti u svaki kutak zemaljske kugle. U tom trenutku najsigurnije i jedino mjesto nastanjeno ljudima do kojeg se koronavirus nikako neće moći probiti postat će Međunarodna svemirska postaja (ISS), na kojoj astronauti također itekako moraju voditi računa o osobnoj, ali i higijeni prostora kako bi, koliko god to nelogično zvučalo na prvu, spriječili širenje različitih vrsta bakterija.
– ISS je prepun bakterija i gljivica koje mogu prouzročiti razne bolesti i utjecati na formiranje biofilmova otpornih na antibiotike. Prema nekim procjenama, unutar ISS-a uz astronaute živi i oko 55 različitih vrsta mikroorganizama koji su se potpuno prilagodili tom okolišu. Ne smeta im nedostatak gravitacije i nije dokazano da bi štetno djelovali na ljudski organizam, a najveću prijetnju predstavljaju samoj postaji jer neki od njih polako “nagrizaju” metalne površine, zbog čega bi, kada bi ih se potpuno ostavilo bez nadzora, ISS vjerojatno s godinama korodirao – opisuje dr. Christine Meissl-Eichinger, koja je sudjelovala u izradi studije unutar koje su nalazi i sveobuhvatan popis bakterija koje vrebaju s unutarnjih površina zatvorenih svemirskih sustava.
ISS je hermetički zatvoren sustav, podložan mikrogravitaciji, zračenju, povećanoj količini ugljikova dioksida i posebnoj cirkulaciji zraka te spada u kategoriju “ekstremnog okoliša”, a mikrobi preživljavaju ili čak i bujaju u ekstremnim uvjetima, zbog čega “stanovnici” ISS-a moraju poštovati posebne procedure čišćenja svemirske postaje. Veliko pospremanje odrađuje se jednom tjedno, kada astronauti posebnim antibakterijskim maramicama brišu sve dostupne površine unutar postaje, a poslije toga usisavačem “kupe” sve ostatke prašine i drugih sitnih, oku jedva vidljivih krhotina. Uz tjedno, postoji i svakodnevno čišćenje pa tako dva puta dnevno dezinficiraju kuhinju, odnosno prostoriju u kojoj jedu, a nakon korištenja opreme za vježbanje moraju je obvezno prebrisati kako bi zaustavili povećavanje količina vlage u zraku jer, što je veća vlažnost, to je i veća šansa za nastanak bakterija.
– Kada ste na Zemlji, sva će prašina eventualno pasti na pod, ormar ili neku drugu površinu, a u ISS-u bi ostala lebdjeti u zraku kada ne bismo imali posebne sustave ventilacije koji ih konstantno usisavaju. Unatoč tome na rubovima tih filtara zna se nakupiti prašina, a jedno od mjesta koje je posebno podložno kontaminaciji su zahodska vrata – govori dr. Christine Meissl-Eichinger te zatim objašnjava kako su taj problem riješili nedavno koristeći poseban antibakterijski premaz nazvan AGXX, koji su razvili na Tehničkom sveučilištu Beuth u Berlinu. Premaz sadrži srebro i rutenij te ubija sve bakterije, ali i određene viruse i gljivice, a površine koje su njime premazali na ISS-u ni nakon šest mjeseci nisu imale nikakve bakterije.
– Nemoguće je izbjeći da mikrobi, koji se nalaze u organizmu svakog čovjeka, dođu u ISS ili bilo koju drugu svemirsku letjelicu pa je važno da u svjetlu nove ere ljudske ekspanzije u svemiru, poput budućega putovanja na Mars, temeljito ispitamo koliko je vrijeme njihova preživljavanja, kakav je njihov utjecaj na ljudsko zdravlje i na infrastrukturu svemirskih letjelica. Zato je „svemirsko čišćenje“ izuzetno bitno – zaključuje dr. Meissl-Eichinger.
