Bizaran splet okolnosti

Kako je uopće Donald Trump došao do Sumameda kao lijeka za COVID-19?

U.S. President Trump leads daily coronavirus briefing at the White House in Washington
JONATHAN ERNST/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
29.03.2020.
u 17:16

Na 13. ožujka James Todaro, investitor iz Silicijske doline tweetao je kako klorokin, lijek za malariju, izvedenica kinina napravljena prije 85 godina, ima potencijala za liječenje uzrokovane novim koronavirusom. Linkao je dokument koji je napisao sam zajedno sa stanovitim Gregoryjem Riganom koji se predstavljao kao savjetnik Sveučilišta Stanford iako sa njima zapravo nema nikakve veze kao što do spomenutog dokumenta više nije moguće doći putem linka u Todarovu tweetu

Nekoliko dana nakon senzacionalnih objava te jučerašnjeg početka testiranja u državi New York koja je epicentar zaraze u Sjedinjenim Državama, pročistila se magla oko priče u kojoj se našao i sjajan lijek koji su početkom 80-tih godina osmislili Plivini stručnjaci.

Kako to obično biva sa Donaldom Trumpom, sve je počelo na Twitteru. Na 13. ožujka James Todaro, investitor iz Silicijske doline tweetao je kako klorokin, lijek za malariju, izvedenica kinina napravljena prije 85 godina, ima potencijala za liječenje uzrokovane novim koronavirusom. Linkao je dokument koji je napisao sam zajedno sa stanovitim Gregoryjem Riganom koji se predstavljao kao savjetnik Sveučilišta Stanford iako sa njima zapravo nema nikakve veze kao što do spomenutog dokumenta više nije moguće doći putem linka u Todarovu tweetu.

No, objavu je uočio nitko drugi nego Elon Musk koji je 16. ožujka dokument i retweetao a onda je krenulo kao što obično kreće – objava je do danas podijeljena gotovo 32.000 puta. U svemu je bio jedan problem, nije provedeno nikakvo istraživanje da je klorokin doista efikasan protiv SARS-CoV-2 koronavirusa.

No, Rigano je ustvrdio kako postoji takvo istraživanje, a napravio ga je francuski liječnik Didier Raoult, kako je već jedan drugi francuski liječnik i naznačio u odgovoru na originalnu objavu Jamesa Todara. Rigano je u američkim medijima tvrdio kako surađuje s Raoultom koji je direktor Mediteranskog instituta za infekcije, no sam francuski liječnik nije na upite odgovorio ni jednom američkom mediju. No, studija, o kojoj se u Hrvatskoj u tih nekoliko dana već dosta pisalo, navodi kako se uz klorokin koristi i azitromicin, dakle Sumamed.

VIDEO Ovako izgleda tampon-zona u KB Dubrava

Ovdje se dva lijeka koriste pod imenima Plaquenil (hidroksiklorokin) te Zithromax (azitromicin), prvi proizvodi Sanofi a drugi Pfizer. I onda je sve vidio Donald Trump i smjesta objavio na svojem Twiteru. Našao se na zajedničkoj press konferenciji sa šefom FDA dr. Stephenom Hahnom i pohvalio tu američku organizaciju za odobravanje hrane i lijekova kako je brzo odobrila lijek koji će riješiti sve probleme s koronavirusom.

Jedino što je lijek već odobren jer se koristi za malariju te neke druge bolesti poput lupusa i artritisa te je dr. Hahn isto i rekao odmah nakon što je završio Trump. Međutim, ovaj se očito nije dao smesti te je nastavio s objavama te odlučio da se krene u primjenu koja je počela jučer u državi New York unatoč protivljenju dr. Anthonyja Faucija, šefa Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti. Kao i uvijek, bez obzira je li lijek efikasan ili ne, bez temeljito provedena kliničkog ispitivanja, ne može se tvrditi baš ništa. Jer, kako je medijska oluja već dobrano zahvatila cijelu Ameriku, događa se naslov na FoxNewsu – lijek koji liječi koronavirtus naći ćete i u akvariju s ribicama.

Vjerujući Trumpu, jedan je bračni par u Arizoni doista i popio sredstvo za čišćenje koje sadrži hidroksiklorokin. Muškarac je preminuo, supruga jedva ostala živa.

Cijela priča, jer se u njoj pojavio i Sumamed, izazvala je veliku pozornost i u nas, toliku da se činilo kako je pojedinim medijima Sumamed zapravo smisao pandemije. Ali nitko od znanstvenika ne želi potvrditi da postoji ikakav znanstveni temelj da azitromicin na neki način pomaže u liječenju COVID-19. Jedno je mišljenje da ima i potencijalne opasnosti jer je to jedan od rijetkih antibiotika na kojeg još nema značajne rezistencije, drugo da je u najbolju ruku azitromicin tu kako bi se ublažila bakterijska superinfekcija, a i sama je dr. Alemka Markotić već nekoliko puta pitana o Sumamedu i uvijek je davala isti odgovor – nema znanstvene potvrde.

Najkonkretniji je u analizi učinkovitosti poglavito hidroksiklorokina protiv SARS-CoV-2 koronavirusa bio naš znanstvenik prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu. Najprije, kaže, oba lijeka su prije 15 godina bila testirana na virusu SARS-a, kod kojeg su pokazala blagi učinak ali samo u staničnoj kulturi i također u visokim koncentracijama. - Idealno djelovanje tog "dvostrukog" lijeka (klorokin + azitromicin) bi bilo da klorokin odnosno hidroksiklorokin smanji replikaciju i ulaz virusa u ciljane stanice, a da onda azitromicin spriječi sekundarne simptome kao što je upala pluća.

VIDEO Poruka Ivana Đikića hrvatskim građanima: Hrvatska ulazi u kritičnu fazu

Ali, nažalost, stvari nisu takvo idealne jer klorokin djeluje samo u jako visokim dozama koje kod brojnih pacijenata mogu izazvati zastoj srca, rekao nam je dr. Štagljar koji je dan ranije objavio analizu klorokina i hidroksiklorokina na svojem Facebooku. Tamo je Štagljar pojasnio i otkuda uopće ideja da se klorokinom može liječiti SARS-CoV-2? Zato što je pokazao određenu efikasnost na njegovom prethodniku, SARS-COV-1 gdje je virus uspijevao sprečavati na dva načina. Napisao je i da francuski doktor niti nije prvi koji je predstavio takvu teoriju već su još u veljači kineski znanstvenici objavljujući rad bez podataka na kojima to temelje ali iz kojega je vidljivo kako su potrebne doista velike količine klorokina ili hidroksiklorokina da bi se postigla aktivnost protiv virusa SARS-CoV-2.

Svejedno je pokrenuto nekoliko studija klorokina ali iz razloga zbog kojega se pokreću i druge studije postojećih lijekova – svijet je očajan, znanost se u borbi protiv koronavirusa hvata i za slamke. Što se francuske studije tiče, Štagljar ističe kako se nije radilo o kontroliranom kliničkom ispitivanju a nisu objavljeni niti klinički ishodi, poput smrti. A The New York Times je objavio kako neki od 26 testiranih u studiji dr. Raoulta nisu uključeni u konačan rezultat.

Trime je bilo lošije te su završili na intenzivnoj, a kod jednog je nastupilo povraćanje, a jedan je čak i umro dan nakon što je testirao negativno na koronavirus. Čak niti priča po kojoj se i gradonačelnik Nice osjeća bolje nakon te terapije neće puno promijeniti ako se ne dogodi čudo i nastupi masovno izliječenje Amerikanaca od te kombinirane terapije. Do sada je Trump mahao jednim slučajem koji očito nije dovoljan da bi se njegovu čarobnu kombinaciju proglasilo učinkovitom. U međuvremenu je Svjetska zdravstvena organizacija objavila za koja četiri lijeka smatra da bi mogli biti učinkoviti protiv bolesti COVID-19.

Među njima je i hidrokloroksin za koji navode kako ga isprva nisu uzimali u obzir no 'zbog velikog interesa u određenim zemljama' stavljen je na popis pa će se i na njega trošiti novčana i druga sredstva namijenjena istraživanju. Počela ga je iz Indije uvoziti i Grčka, a treba spomenuti kako je korišten i u Bahrainu gdje se tvrdi kako ublažava bolest COVID-19. U međuvremenu su napravljene neke manje kontrolirane kliničke studije koje su pokazale nikakvu učinkovitost hidroksiklorokina u odnosu na SARS-CoV-2.

Raoultova studija u međuvremenu je temeljito debunkirana videom na Medmasteryju. Sam Raoult, međutim, nije odustao te je objavio novu studiju s istom tvrdnjom, ovoga puta na 80 pacijenata, no opet - bez kontrolne skupine. Ovaj je puta barem priznao jedan smrtni ishod.

Komentara 21

HA
hacker
18:42 29.03.2020.

Dakle alternativa je Schweppes Bitter Lemon.

Avatar Bongozg
Bongozg
21:40 29.03.2020.

Sumamed u SADu ne postoji, nego postoji Zythromax kojeg proizvodi Pfizer, a kako su patentna prava istekla, od toga Pliva nema nista

MU
mundial100
18:01 29.03.2020.

ahahaa, u nedostatku vijesti se mora nesto naci da se prelijeva iz supljeg u prazno. Sto je rekao tamo neki predsjednik pa sad analizirajmo. Tipicno kmetsko laprdanje. E jesmo jad i bijeda.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije