Nakon što je 2019. godine prof. dr. sc. Nenad Šestan sa suradnicima osupnuo svijet viješću kako su u laboratoriju uspjeli djelomično revitalizirati mozak svinje četiri sata nakon uginuća, slijede nova dostignuća. Ovaj puta prof. Šestan s dr. sc. Zvonimirom Vrseljom te dr. Davidom Andrijevićem iz svojeg Šestan Laba na Medicinskom fakultetu prestižnog američkog Sveučilišta Yale, jednog od najboljih na svijetu, uspio je djelomično revitalizirati još neke organe ove životinje. Ovaj hrvatski tim znanstvenika uspio je obnoviti krvotočje te staničnu aktivnost u vitalnim organima svinje poput srca i mozga jedan sat nakon uginuća. Nitko nema nikakve sumnje kako se radi o nevjerojatnim rezultatima koji mogu imati dalekosežan utjecaj na razumijevanje i razvoj brojnih grana znanosti. U novom radu opisuje se postupak u kojem su znanstvenici svinje koje su uginule sat vremena ranije priključili na sustav nazvan OrganEx koji upumpava nadomjestak krvi kroz tijela životinja. Otopina koja sadrži krv životinje i 13 spojeva, među kojima su i antikoagulanti, usporila je raspadanje tijela i ubrzo obnovila neka svojstva organa, poput kontrakcije srca i aktivnosti u jetrima i bubregu.
Ponovo, kao u prvom pokusu, OrganEx pomogao je da se sačuva integritet jednog dijela tkiva mozga, ali nije primijećena nikakva aktivnost mozga koja bi mogla uputiti na to da su životinje obnovile svjesnost ili osjetnost. Naše znanstvenike zamolili smo da nam objasne što je moguće više detalja o ovom novom pokusu koji je još jednom osupnuo znanstvenu, ali i svjetsku zajednicu. Zanimala nas je ponajprije osnova, odnosno jesu li organi revitalizirani na isti način kao i mozak 2019. godine.
– Da. Modificirali smo našu tehnologiju i primijenili je na cijelo tijelo i sve organe. Slično prethodnom radu, pokazali smo da sve stanice nisu nepovratno uništene jedan sat nakon smrti i da uz primjerenu intervenciju možemo stanice u svim organima “nagovoriti” da se počnu popravljati – rekao nam je dr. Vrselja. Na taj način, navodi se u tekstu objavljenom u časopisu Nature, preispituje se pojam smrti zbog zatajenja srca koja nastupa kada stane krvotok i opskrba kisikom, odnosno postavlja se pitanje je li smrt nepovratna podižući usput i etičko pitanje definicije smrti.
Naši znanstvenici kažu kako je to ipak izvan njihove studije te se ovim pitanjem nisu htjeli baviti i ne bi htjeli spekulirati. – Nature je popratio naš rad s nekoliko dodatnih članaka, u jednom od tekstova stručnjaci se dotiču te teme. Riječ je o vanjskim stručnjacima koji komentiraju naš rad i postavljaju to pitanje. Naš rad bavi se znanstvenim pitanjem i odgovara samo na njega, a radi se o tome što se zbiva sa stanicama i možemo li ih spasiti nakon jednog sata smrti, objašnjavaju nam. Dr. Vrselja kaže kako rezultati ne pokazuju da je svinja na neki način reanimirana nakon smrti, posebno zato što nema prisutnosti električne aktivnosti u mozgu. Naši su znanstvenici jednostavno natjerali stanice da čine nešto što inače ne mogu kada životinja umre. Prof. Šestan pretpostavio je kako bi ovakva studija mogla imati rezultata nakon uspjeha s mozgom jer je mozak organ koji je najosjetljiviji na uskratu kisika, a ako je moguće obnoviti neke funkcije u mozgu, onda je to svakako moguće i u drugim organima.
– Primijetili smo da postoji stanični oporavak u svim organima koje smo promatrali. U nekih organa primijetili smo da se počela vraćati i funkcija, ali s obzirom na to da detaljnija, klinička procjena organa nije bila dio ovoga rada, to smo ostavili za nastavak istraživanja – kažu naši znanstvenici. No, ovakvi eksperimenti ipak znače novi pristup u medicini. Zanimalo nas je do koje razine.
– Naša tehnologija usmjerena je na oporavak oštećenih organa koji se ne mogu transplantirati. Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti povećati dostupnost organa za transplantaciju – rekao nam je prof. Šestan.
Dakle, ključ su ovog uspjeha sustavi OrganEx i BrainEx, pa smo željeli doznati više detalja o njihovu funkcioniranju.
– OrganEx nastavak je BrainEx tehnologije, morali smo je prilagoditi da bude spremna za primjenu na cijelom tijelu. Tehnologija sadrži dvije glavne komponente – stroj sastavljen od pumpi, senzora i drugih dijelova koji imitiraju funkcije srca, pluća i bubrega te umjetnu krv bez stanica koja sadrži nutritivne komponente i lijekove za oporavak stanica – kaže dr. Andrijević.
– Koliko je sve ovo daleko od kliničke primjene? Može li je uopće biti ili je ipak bolje razvijati novi organ na neki od inovativnih načina? – zanimalo nas je.
– Potrebno je daljnje istraživanje koje će pokazati možemo li presaditi ove organe. To nam je u planu. Što se tiče novih metoda i razvoja organa, dosta toga se radi, ali kao i kod svih drugih metoda postoje tehničke poteškoće koje treba riješiti. Svaki pokušaj je korak u pravom smjeru jer, bez obzira na metodu, postoji ozbiljan problem u nedostatku organa – objasnio nam je dr. Vrselja.
U studiji su neke od životinja priključene na OrganEx, druge na uređaj ECMO za izvantjelesna membranoznu oksigenaciju. OrganEx bio je znatno efikasniji, pa nas je zanimalo može li i zamijeniti ECMO.
– To nije bio cilj naše studije. Mi smo razvili tehnologiju koja je nastala na sličnim principima kao i ECMO, ali ima daleko više mogućnosti što se tiče potpore fizioloških potreba organizma. U sali znamo reći da je naš sustav ECMO na steroidima – kažu naši znanstvenici. Studija zaključuje kako jetra životinja priključenih na OrganEx proizvode znatno više proteina albumina nego druge, a stanice u svakom vitalnom organu više su odgovarale na glukozu.
Koji je organ najbolje odgovorio nakon postupak, nije tako lako odgovoriti.
– Ovo je jako teško pitanje jer ne postoji jedna mjera koju bismo mogli primijeniti na sve organe. Ono što smo primijetili u svim organima koji se mogu upotrebljavati u transplantaciji jest da stanice nisu mrtve i da smo ih uspjeli “nagovoriti” da se počnu popravljati – kaže dr. Vrselja. Jasno, ovakvi eksperimenti povlače uvijek i etička pitanja, a tako je bilo i prije tri godine kada je napravljen pokus na mozgovima svinja.
– Još na početku prve studije uključili smo eksperte iz bioetike, prava i drugih područja da nas konzultiraju i vode istraživanje. Na temelju smjernica koje su razvijene planirali smo ovu studiju. I ovaj put poduzeli smo sve mjere kako bismo spriječili povrat globalne električne aktivnosti u mozgu i patnju životinja – objasnio je dr. Andrijević. Istraživanja ovdje sasvim sigurno neće stati te će uključivati i druge znanstvene metode koje će dovesti do novih spoznaja povezanih s radom naših znanstvenika.
– Jedna od važnih stvari koju smo napravili jest analiza gena koji se prepisuju odnosno transkriptoma. Uz klasične molekularne tehnike otkrili smo da stanice organa koji su tretirani OrganExom aktiviraju gene za popravak DNK, održavanje citoskeleta, proizvodnju energije i gena protiv apoptoze (stanične smrti). Ova velika baza podataka je javna, tako da i druge grupe mogu provoditi dodatna istraživanja – kaže prof. Šestan.
Zapanjiti!?!? Sakriti se iza panja. Eto čuda.