Stotine mumija pronađenih u brodovima u negostoljubivoj pustinjskoj regiji sjeverozapadne Kine već godinama je tema rasprave i podjele među arheolozima. Najveći dio njih pronađen je u Tarim Basinu u Xinjiang u '90-ima, a njihova tijela i odjeća pronađeni su u izuzetno dobro stanju unatoč tome što je riječ o mumijama koje datiraju otprije 4000 godina.
Zahvaljujući suhom pustinjom zraku, tijela mumija toliko su dobro očuvana da su jasno vidljive njihove crte lica i kosa. Međutim, to nisu jedini razlozi dugogodišnjeg zanimanja znanstvenika.
Zbog njihova izgleda, filcane odjeće od vune, kao i siru, pšenici i prosu pronađenima u njihovim grobovima pretpostavljalo se kako je riječ o stočarima koji dolaze iz stepa zapadne Azije ili o poljoprivrednicima koji migriraju s planina i pustinjskih oaza središnje Azije.
Nova studija kineskih, europskih i američkih znanstvenika bazirana na analizi sekvencije genoma 13 mumija pokazuje posve drugu sliku. Rezultati govore o tome kako su mumije ustvari dio lokalne skupine koja svoje porijeklo vuče od drevne azijske populacije iz ledenog doba.
– Otkad su pronađene, mumije su fascinirale znanstvenike i javnost. Osim što su nevjerojatno dobro očuvane, pronađene su u iznimno neobičnom kontekstu te pokazuju raznolikost i neočekivane kulturne elemente – objasnila je Christina Warinner, izvanredna profesorica antropologije s Harvarda.
– Pronašli smo snažne dokaze koji upućuju na to da mumije predstavljaju genetički iznimno izoliranu lokalnu populaciju – dodala je Warinner, koja je ujedno i autorica studije objavljene u časopisu Nature, piše CNN.
– Za razliku od njihove genetičke izolacije, čini se kako su otvoreno prihvaćali nove ideje i tehnologije od svojih susjeda, pritom razvijajući neobične kulturne elemente koje ne dijele s drugim skupinama – ustvrdila je.
Znanstvenici su analizirali genetički materijal najstarijih Tarim Basin mumija usporedno s genomom ostataka petero ljudi nađenih na području Dzungarian Basin koje se nalazi u regiji Xinjiang Uyghur u Kini. Ostaci ljudi nađenih u Dzungarian Basinu datiraju prije skoro 5000 godina, te je riječ o najstarijim ljudskim ostacima iz te regije.
Izvanredni profesor Vagheesh Narasimhan sa Sveučilišta Teksas u Austinu podsjeća da DNA može pružiti snažan dokaz o kretanju ljudi u razdoblju kad pismenih i drugih dokaza jedva ima. Studiju u Natureu nazvao je uzbudljivom.
Neočekivan način pokapanja
Istraživanje je pokazalo da mumije Tarim Basin ne pokazuju dokaze da se skupina miješala s drugim grupama koje su živjele u to doba. A oni sami direktni su potomci skupine koja je živjela na raširenom području za vrijeme ledenog doba, a najvećim dijelom nestali su krajem tog razdoblja. Spomenuta skupina u literaturi se naziva drevni sjeverni Euroazijci, a tragovi te lovačko-sakupljačke populacije rijetko je vidljiva u genomima današnje populacije te se može naći kod autohtonih naroda u Sibiriji i u Sjevernoj Americi. Pronaći njihov DNK kod Tarim Basin mumija bilo je i više nego neočekivano.
Arheolozi ističu kako ova studija nije kraj, te da će se nastaviti istraživanja i moguće je u tom kontekstu pronaći i nove zanimljive genetičke dokaze o porijeklu davno nestale skupine.
Jedno od pitanja na koja u ovom trenutku nemamo odgovor vezan je uz njihovu praksu pokapanja. Nije još uvijek jasno zašto su mumije bile pokopane u brodovima pokrivenima kožom stoke, što je rijetka pojava i nije do sada zabilježena nigdje drugdje u toj regiji i kao takva najviše se povezuje upravo s Vikinzima, piše CNN.
– Oni pokapaju svoje mrtve u brodovima i nitko drugi to ne radi. To znači da tradicija odakle to dolazi ostaje jedna od najvećih enigma ove pustinjske populacije koja bi trebala biti posljednja kod koje bi se očekivalo da to čini – izjavio je Michael Frachetti, profesor antropologije.
Srbijanci, najstariji Nebeski narod u Svemiru