Izloženost DDT-u, nekoć uvelike upotrebljavanom pesticidu, može povećati šanse za razvoj Alzheimerove bolesti, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology Američke medicinske udruge, prenosi BBC.
Istraživanje pokazuje da pacijenti s Alzheimerom imaju četiri puta veće razine DDT-a u tijelu od zdravih osoba. Znanstvenici vjeruju da ta kemikalija povećava šansu za razvoj Alzheimerove bolesti te da sudjeluje u razvoju amiloidnog plaka u mozgu, koji doprinose odumiranju moždanih stanica.
Ekipa na sveučilištima Rutgers i Emory ispitala je razine DDE-a, DDT-a bez klorovodika, u krvi 86 ljudi s Alzheimerovom bolesti, pa rezultate usporedila sa 79 zdravih ljudi slične dobi i pozadine. Rezultati su pokazali da prva skupina ima 3,8 puta veće razine DDE-a.
Međutim, slučaj nije potpuno jasan. Neki zdravi ljudi imali su visoke razine DDE-a, a neki s Alzheimerom niske. Alzheimerova bolest osim toga je postojala i prije upotrebe DDT-a.
DDT je bio jako uspješan pesticid. Prvotno ga se koristilo za kontrolu malarije na kraju Drugog svjetskog rata, a poslije za zaštitu usjeva u poljoprivredi. Neke ga zemlje i dalje koriste za kontrolu malarije.
Korištenje DDT-a smanjilo zbog zabrinutosti da loše utječe na ljudsko zdravlje i okoliš. SAD ga je zabranio 1972. godine, isto su učinile i brojne druge zemlje, uključujući i Hrvatsku, no Svjetska zdravstvena organizacija i dalje preporučuje korištenje DDT-a protiv malarije.
DDT je u Hrvatskoj prvi put upotrijebljen 1941. godine, a prva masovna upotreba dogodila se u Srijemu 1945. godine, kada je primijenjen na vojnicima na frontu. U Hrvatskoj je 1972. godine zabranjena upotreba DDT-a u poljoprivredi, no u šumarstvu se koristio do 1984. godine.
