Robert Thomas Bigelow rano je odlučio da će se baviti znanošću. Najprije ga je znanost privukla kada je kao osnovnoškolac gledao odbljeske testiranja nuklearnog naoružanja u nevadskoj pustinji stotinjak kilometara od Las Vegasa gdje je odrastao. A onda je, iako prilično loš iz matematike, shvatio da ga više zanima let u svemir. Napravit će karijeru od koje će se obogatiti, a potom će taj novac uložiti u svemirska putovanja, mislio je. Mora imati dovoljno novca da okupi vrhunske znanstvenike koji će ostvariti tu njegovu želju. A do tada o tome neće nikomu govoriti. Pa ni vlastitoj obitelji.
Otpustio svih 88 radnika
I doista, Bigelow se školovao za bankara, specijalizirao u trgovanju nekretninama na čemu je doista zaradio golem novac. Baveći se tim poslom sagradio je oko 15.000 poslovnih i stambenih jedinica te kupio još 8000. Koliko ima poslovne mudrosti, Bigelow je pokazao kada je najveći dio toga prodao netom prije financijske krize 2008. godine. Vjerojatno nikada više neće biti postignuta tolika cijena za kvadrat stambenog ili poslovnog prostora.
– Ljudi su jednostavno bacali svoj novac. Imao sam sreće, opisao je tu situaciju danas 75-godišnji Bigelow. Nakon toga je došlo vrijeme da svoje ambicije ubaci u petu brzinu, da do kraja razvije potencijal Bigelow Aerospacea, tvrtke za svemirske letove koju je bio osnovao 1999. Bio je i ključna osoba koja je preko senatora Harryja Reida uvjerila američku administraciju da 2017. pokrene program prepoznavanja prijetnji iz svemira, što je zapravo potraga za NLO-ima. Bigelow je, naime, uvjeren da sigurno nismo sami u svemiru. No, potom je došla pandemija. Nije više bilo osnova da se održi Bigelow Aerospace, koji je u osmom letu SpaceXa na Međunarodnu svemirsku postaju čak uspio dopremiti i jedan modul. Obustavljen je rad tvrtke i otpušteno svih 88 djelatnika. Kada pandemija prođe, nastavit će se. No, um poslovnog i svemirskog veterana ne miruje. Upravo je prošli tjedan objavljeno da je Bigelow ponudio nagradu ukupne vrijednosti milijun dolara onim ljudima koji mu dokažu da ima života nakon smrti. Odnosno, nagrada se nudi za dokaz o preživljavanju svjesnosti nakon konačne smrti tijela. Nekretninski mogul, koji danas “vrijedi” oko milijardu dolara, osnovao je, naime, Bigelow Institute for Consciousness Studies, institut kojim se podupiru istraživanja o tome što se događa nakon što umremo. Nagrade za takva saznanja iznose od 150.000 do 500.000 dolara. The New York Times, koji je prvi objavio priču o tome, ne vjeruje da će itko išta dokazivo pronaći, no Bigelow je ponovno uspio pobuditi interes o zanimljivom pitanju o ljudskom iskustvu prelaska na drugi svijet.
Traži studiju od 25.000 riječi
Da biste se kvalificirali za nagradu morate podnijeti studiju duljine do 25.000 riječi engleskog jezika prije 1. kolovoza. A potom će skupina specijalista odabrati pobjednika. Bigelowa je na takvo istraživanje dijelom potaknulo učenje Georgea Andersona, čovjeka koji tvrdi da je medij koji može komunicirati s mrtvima te da je vjerodostojan jer je njegovu sposobnost provjerila i znanost. Naime, Bigelow je tragično izgubio sina i unuka pa su njegove želje da se istraži mogući “život” poslije smrti i više nego logične. Na pitanje je li preko Andersona došao u kontakt sa sinom, rekao je da nije. – No, mislim da sam uspio iz toga izvući da njegova duša postoji i da je on dobro – rekao je jer je čvrsto uvjeren da svjesnost preživljava smrt materijalnog, fizičkog tijela.
– Potpuno sam u to uvjeren – rekao je za The New York Times.
Nema!