Na 7. međunarodnom kongresu ''Dani inženjera strojarstva'' jučer je predavanje održao Korado Korlević. Pojava našeg najpoznatijeg i najuspješnijeg astronoma među predstavnicima struke koja naizgled ima malo toga zajedničkog s onime čime se Korado Korlević bavi izazvala je, jasno, veliko zanimanje.
Razvila se matematika kaosa
– Asteroidi su nam zanimljivi jer neki od njih dolaze jako blizu Zemlji. No sedam posto asteroida sastoji se od željeza, nikla i drugih kovina u čistom obliku, riječ je o vrijednosti od 20 trilijuna dolara za jedan manji asteroid. Ali, pričekat ćemo još neko vrijeme dok ne postanemo sposobni doista i rudariti na asteroidima – istaknuo je poznati astronom jednu poveznicu s inženjerstvom. Korlević i njegovi kolege shvatili su 2008., nakon što je asteroid udario u Nubijsku pustinju, kako se civilizacija snažno promijenila u odnosu na doba prije 30-40 godina, jer vijest o tom udaru nije zanimala gotovo nikoga.
– Razvila se, međutim, matematika kaosa koja nam omogućuje da na neki način predvidimo hoćemo li imati takvih udara – rekao je. Ti proračuni, odnosno okvirno vrijeme kada bi neko tijelo moglo udariti u Zemlju, nazivaju se ključanica kaosa. – Ta ključanica omogućuje nam ne jedno, već cijeli oblak mogućih rješenja, kao i ona rješenja koja nisu moguća – rekao je demonstrirajući te mogućnosti na primjeru asteroida Apophis te na krivulji povezanosti udara, veličine tijela koje bi o Zemlju udarilo te broj mrtvih uslijed tog udara. – Udar tijela od jednog kilometra prema ovom izračunu jest 100.000:1, a ako bi takvo tijelo udarilo u ocean, ne bi ostavilo krater, nego bi se podigao tsunami visine jednog kilometra. U povijesti bi naši preci takav događaj opisali riječima: “Digle su se vode i padale su kiše 40 dana”. Udar u tlo, poput onog u Tunguski 1908. opisali su:
“Vatra i sumpor spustili su se s neba i spalili dva grada” – kazao je Korlević. Teleskopi, poput onoga u Višnjanu, imaju zadatak pratiti ta tijela kako bi se pokušalo zaustaviti takve katastrofe. – Mi u Višnjanu među pet smo najboljih u svijetu u tom poslu, no ne zato što koristimo najnoviju tehnologiju, već zato što smo je odlučili raditi sami, jer je postalo preskupo kupovati je od različitih proizvođača. A tehnologija se počela razvijati u smjeru ''nije najbolje, ali je dovoljno dobro''. Stoga smo odlučili raditi teleskope koji će biti dovoljno dobri za naš posao – slikovito je opisao. Priča o mogućnostima udara asteroida otvorila je, objasnio je Korlević, mogućnost predviđanja budućnosti i na drugim područjima. U lošim predviđanjima što bi se moglo dogoditi naš ugledni astronom pronalazi i razloge zašto su neke velike kompanije poput Nokije i Kodaka jednostavno propale.
– Kako se moglo dogoditi da Kodak propadne? Zato što u posljednjih 20 godina nije postojalo tehnološko društvo, nego društvo doživljajne ekonomije. Da bi opstao u takvom društvu, Kodak je trebao biti taj koji bi izmislio Instagram – objasnio je kreativno Korado Korlević.
Tko voli cara, dobije kruha
– Svijet se danas, pa tako i Hrvatska, može mjeriti sa Zapadnim Rimskim Carstvom. Sjećate li se kako je rimski car obećao da će svi koji vole cara od njega dobiti kruha. Tako je i danas: tko voli cara, dobiva kruha, a takve nazivamo ‘uhljebima’. U Hrvatskoj imamo i one još bliže caru koje zovemo lojalnima, a ti dobiju još i paprike – maštovito je objasnio funkcioniranje današnjeg društva. Ništa nježniji nije bio ni prema drugom dijelu fraze ''kruha i igara''. – Svugdje se grade stadioni iscrpljuju se resursi koji su mogli poslužiti za nešto drugo. Ta priča ‘kruha i igara’ nešto je čemu svjedočimo već 20 godina, pa netko tko priča priču, tko je zabavljač u ovoj doživljajnoj ekonomiji, vrijedi kao tisuću nastavnika ili inženjera. Društvo je otišlo u tom smjeru jer postoji pravilnost razvoja društva. Prije 10.000 godina započeli smo s poljoprivrednom civilizacijom, a prije 30 godina došli smo do informatičke. Sustav vrijednosti primjeren je prodaji doživljaja. Više od 50 posto BDP-a u Hrvatskoj više neće činiti proizvodnja, nego turizam, sport i zabava, jer smo civilizacija doživljajne ekonomije. I nismo mi u tome jedini – rekao je.
– Svakako je pandemija bila svojevrsno upozorenje da stvari ne funkcioniraju dobro. I nastao je termin veliki reset koji potječe od Svjetskog ekonomskog foruma. Uslijedit će pokušaji da se spasi kapitalizam, čime istodobno počinje i četvrta industrijska revolucija. Da se svijet mijenja, ponovno se pokazalo na bojnom polju. Dogodila se robotska bitka u Siriji. Rusi su predložili da uđu u bitku samo s robotima. U 20 minuta bitke poginulo je 70 ljudi, a nijedan robot nije oštećen. Svijet u kojem roboti igraju važnu ulogu već je ovdje – rekao je i dodao kako se to danas najbolje vidi upravo na mRNK cjepivima protiv novog koronavirusa.
Uspoređujući naše tijelo sa strojem, doveo nas je do doista frapantnih priča o napretku: – Jedna je američka kompanija podnijela zahtjev za priznavanje patenta kojim se mijenja softver stanica. Kao da je riječ o nadogradnji kakvog računalnog softvera. Svoj genom tako ćete moći popraviti infuzijom ili običnom injekcijom. Pitanje je tek godina kada će tako nešto ući u primjenu – rekao je te istaknuo: – Shvatili smo posljednjih godina kako je starenje zapravo bolest. To jest prirodan proces, ali ne toliko pametan da ga ne bismo mogli zaustaviti kao bolest. Također za nekoliko godina – kazao je Korlević u svom predavanju u kojemu je donio još mnogo primjera koji pokazuju da je danas najbolje vrijeme za inženjere.
Video: Spektakularan video eksplozije meteora nad Hrvatskom
Kodak je u biti 1976 napravio prototip digitalne kamere (velicine kutije za cipele). Ali skuzili su da bi to potpuno potkopalo njihov trenutni biznis analogne fotografije (gdje su bili carevi). Kad su 90tih napokon poceli proizvoditi digitalne kamere vec je bilo kasno, pregazila ih je konkurencija.