Sustav umjetne inteligencije može i pola godine ranije prepoznati oko u kojem će se razviti degeneracija makule prije nego što se pojave simptomi te bolesti koja je najveći uzrok sljepoće u razvijenim zemljama. Iza razvoja tog sustava, o kojem je rad objavljen ovih dana u prestižnom medicinsko-znanstvenom časopisu Nature Medicine, stoji dr. Marko Lukić, hrvatski liječnik koji posljednje četiri godine živi i radi u Londonu.
U tamošnjoj Moorfields Eye Hospital, koju se opisuje kao jednu od najprestižnijih klinika za očne bolesti u svijetu, ovaj je 36-godišnji liječnik konzultant već godinama upravo za područje stražnjeg segmenta oka, odnosno retine. Do razvoja sustava umjetne inteligencije došlo je suradnjom te bolnice, Institute of Ophthalmology UCL-a i Googlea Healtha (Deep Mind), a inicijator cijelog projekta bio je dr. Pearse Keane, jedan od mentora dr. Lukića.
Što ranije otkrivanje bolesti
– Sudjelovati na projektu koji ima potencijal promijeniti tijek oftalmologije te činjenica da je rađen u suradnji s tehnološkim gigantom Googleom te Deep Mindom svakako je bila velika čast i prilika koja se ne odbija. Projekt se bazira na razvoju umjetne inteligencije koja se temelji na tzv. deep learning metodi. Sustav kao takav se morao razviti iz samih korijena, gdje smo morali primarno naučiti sustav što je to normalno, a što patološki. Kao sredstvo učenja smo koristili OCT snimke makule (centralnog dijela retine, tzv. žute pjege). Stotine tisuća snimaka optičke koherentne tomografije (OCT) korištene su za razvoj sustava. Multidisciplinarni tim sastavljen od stručnjaka različitih profila imao je težak zadatak razviti model koji s visokom sigurnošću može prepoznati različita patološka stanja retine. Moj je zadatak bio identificiranje točne dijagnoze s pojedine snimke te anatomska segmentacija pojedinih slojeva retine. Posljedično tome, sustav je dobivao informaciju što je normalno, a što patološki na samoj snimci žute pjege – opisuje dr. Lukić, rođeni Zagrepčanin koji je odrastao u Puli.
Kako kaže, nakon što su pokazali da sustav može prepoznati različita patološka stanja retine, otišli su korak dalje. I taj korak dalje objavljen je u spomenutom stručnom časopisu kao rezultat rada kojim su pokazali da se vlažna forma ove bolesti može otkriti umjetnom inteligencijom koju su razvili i pola godine prije razvoja simptoma, odnosno znakova aktivne bolesti na snimkama retine.
– To stanje predstavlja veliki zdravstveni problem sa značajnim posljedicama na vid kod osoba starijih od 60 godina te je prvi uzrok sljepoće u razvijenim zemljama te treći uzrok sljepoće globalno. Predviđa se da bi oko 240 milijuna ljudi moglo biti zahvaćeno tom bolesti do 2040. godine. Ono što to stanje čini kompliciranim jest da se bolest manifestira u dvije forme, takozvanoj suhoj te vlažnoj ili eksudativnoj formi. Suha forma bolesti je sporo progredirajuća te za taj oblik trenutačno ne postoji adekvatno liječenje. S druge strane, vlažna ili eksudativna forma bolesti je brzo progredirajuća, liječenje se provodi tzv. intravitrealnim injekcijama koje sadrže supstancije s anti-VEGF djelovanjem (injekcijama u oko) te, ako se bolest ne počne liječiti na vrijeme, pacijent može završiti s vrlo lošim vidom pa sve do stanja kojeg nazivamo legalnom sljepoćom, a kod takvih pacijenata centralna vidna oštrina iznimno je loša. Sve to skupa dovodi do problema u svakodnevnom životu poput čitanja, gledanja televizije, vožnje motornih vozila. Stoga je pravovremeno otkrivanje bolesti i njezino liječenje nešto što je najvažnije kod pristupa liječenju tog stanja – objašnjava dr. Lukić dodajući da su objavljeni rezultati prvi korak u potencijalnoj primjeni ovog sustava u svakodnevici.
Slijede kliničke studije koje će, kako kaže, ispitati efikasnost pojedinih modela ranog liječenja te razvoj protokola za pacijente koji imaju rizik razvoja vlažne forme degeneracije makule.
Pomoć u kvaliteti liječenja
– Ima još puno posla prije nego što možemo ovakav sustav očekivati u svakodnevnoj praksi, ali je svakako veliki korak prema tome napravljen. Ono što je bitno shvatiti jest da sustav umjetne inteligencije nije nešto što će zamijeniti liječnike te razvoj takvih sustava nikad i nije imao takav cilj. To posebno napominjem jer sam svjestan da među ljudima i u dijelu stručne zajednice postoji bojazan da će nas tehnologija zamijeniti i da će ljudi biti primorani da ih liječe roboti ili računala. Osobno shvaćam tu tehnologiju kao “asistenta” u svakodnevnoj kliničkoj praksi te kao pomoć javnozdravstvenom sustavu u boljem monitoringu i trijaži pacijenata te posljedičnom rasterećenju sekundarnih i tercijarnih zdravstvenih ustanova. Vjerujem da model ima potencijal da u, nadam se, ne tako dalekoj budućnosti pomogne u kvaliteti liječenja pacijenata s vlažnom formom degeneracije makule – poručuje dr. Lukić iz Londona, trenutačno jednog od epicentara pandemije novog koronavirusa.
ww︆︅︆︅︆︅w︆︅︆︅︆︅.kis︆︅︆︅︆︅st︆︅o︆︅︆︅k︆︅︆︅︆︅.c︆︅︆︅︆︅om