Uginuo je Sudan, posljednji mužjak sjeverog bijelog nosoroga. U posljednjih desetak godina Sudan je proveo u zaštićenom prostoru od 700 jutara rezervata Ol Pejeta u podnožju Mount Kenyae. Zaštitu su mu pružali naoružani čuvari, motrili su na njega 24 sata.
Sudan nije posljednji primjerak sjevernog bijelog nosoroga, no sasvim je sigurno da će ova podvrsta izumrijeti, ostale su nakon njega još samo dvije ženke. Bolest i starost, nježni je div, kako ga nazivaju u kenijskom rezervatu, imao je 45 godina, dovela je veterinare rezervata na odluku da ga eutanaziraju. Sačuvano je nešto Sudanova genskog materijala s nadom da će se tako moći oploditi dvije preostale ženke, njegovu kći Najin, koja ima 28 godina, i unuku Fatu, koja ima 17 godina. Zbog rastućeg krivolova na svijetu je ostalo pet vrsta nosoroga, prije sedam godina izumro je i zapadni crni nosorog.
– Ima pet vrsta nosoroga, jedinke triju vrsta žive na području Azije, a dviju na području Afrike. Sve tri azijske vrste dovedene su do ruba izumiranja. Status velikog indijskog nosoroga polako se oporavlja zahvaljujući uspješnim projektima njegove zaštite, dok su sumatranski i javanski nosorog kritično ugrožene vrste. Osim zbog gubitka staništa, ugroženi su ponajviše zbog krivolova – kažu u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
Bijeli nosorog ima dvije podvrste, sjeverni i južni bijeli.
– Krajem 2010. procijenjeno je da u prirodi ima oko 20.170 jedinki bijelih nosoroga, a 750 ih je bilo pod brigom čovjeka širom svijeta, što je podatak s kraja 2008. Što se tiče sjevernog bijelog nosoroga, on je na listi kritično ugroženih vrsta za koju je moguće da je izumrla u prirodi – kažu u ZOO-u.
Nastavljaju kako je ZOO Dvur Kralove u Češkoj imao je jednu malu populaciju; jedine četiri jedinke koje su bile u stanju razmnožavati se prebačene su u privatno utočište u Keniji. Smatralo se da bi ih boravak u prirodnijem okruženju, prirodnija prehrana i druženje s drugim nosorozima potaknulo na razmnožavanje. Kako nije pronađena nijedna dodatna jedinka u prirodi, takav mali broj životinja ne može omogućiti razvoj populacije zbog prevelikog križanja u srodstvu te nedovoljne genske raznolikosti.
– Malo je vjerojatno da će populacija s početno malim brojem jedinki biti uspješna u razmnožavanju ili biti održiva. Da bi populacija nosoroga bila genski održiva, potrebno je minimalno 20 jedinki koje su genski razdvojene kako bi se izbjeglo razmnožavanje u srodstvu koje za sobom vuče abnormalnosti i sterilnost. Na žalost, malo je vjerojatno da će bijeli nosorog “čudesno” biti spašen od izumiranja – kažu u zagrebačkom ZOO-u.
Podaci o krivolovu zbog rogova koji se u Aziji, pogotovo u Vijetnamu, smatraju ljekovitima, šokantni su. U južnoazijskoj zemlji poznatoj po pobjedi u ratu nad Amerikancima navodno se rogom nosoroga od raka izliječio neimenovani političar. Samo je ta glasina bila dovoljna da krene lavina te se 2010. potamani i posljednji primjerak javanskog nosoroga koji je imao stanište u Vijetnamu. U Južnoj Africi zabilježeno je 2007. tek 13 krivolova, no ta je brojka skočila na 1215 sedam godina poslije. Nešto niža cijena rogova na tržištu razlog je smanjenju ove brojke. Prošle je godine u krivolovu stradalo 1028 nosoroga, što ipak nije ništa manje šokantno. Pogotovo kada se kaže kako je Južna Afrika dom oko 80 posto svih nosoroga na svijetu, a ima ih manje od 29.000. Prije dolaska Europljana na afrički kontinent bilo ih je nekoliko stotina tisuća. Još je tragičnije što su vjerovanja u svojstva nosorogovih rogova izgleda potpuno pogrešna. Oni su gotovo potpuno sačinjeni od keratina, iste tvari od kojih su napravljeni ljudski nokti ili kosa. Znanost ne upućuje na to da keratin ima ikakva zdravstvena ili kakva druga svojstva. No, u jeku krivolova na velike životinje kilogram je roga dosezao cijenu i od 50.000 dolara na crnom tržištu. Prošle su godine južnoafričke vlasti uhitile 502 krivolovca i 16 trgovaca, no i sama je vlast te afričke države istaknula kako je prilično dug put od uhićenja do osude. To je točno jer 2015. bilo je gotovo tisuću uhićenja, no donesena je samo 61 presuda.
