Medicina

Uspjeh znanstvenika: Oboljeli od leukemije neće ovisiti o donorima

Foto: Marko Prpic/PIXSELL/Ilustracija
20.05.2017.
u 21:49

U roku od 10 do 20 godina proizvodnja ljudskih organa mogla bi postati najveća industrijska grana, kaže prof. dr. Gordan Lauc

Oboljeli od krvnih bolesti i leukemije u dogledno vrijeme više ne bi trebali ovisiti isključivo o donoru, već će ih liječiti njihovim vlastitim stanicama jer znanstvenici su uspjeli proizvesti matične krvne stanice u laboratoriju. To znači i da transfuzija više neće ovisiti o darivateljima krvi, donosi časopis New Scientist.

Kemoterapija ih može uništiti

Krvne matične stanice nalaze se u koštanoj srži i nadopunjuju opskrbu crvenih i bijelih krvnih stanica i trombocita. Kada ove “majstorske stanice”, kako ih naziva dr. George Daley s Harvard Medical School, ne rade ispravno, tijelom ne kola dovoljno kisika, što može dovesti do ozbiljnog oboljenja. Kemoterapija također može uništiti matične stanice. Oboljeli se obično liječe koštanom srži s krvnim matičnim stanicama zdravog donora.

– Ako je u pitanju bliski srodnik, šanse za uspjeh jedan su naprema četiri, a traži li se adekvatan donor među nepoznatim davateljima, izgledi su milijun naprema jedan – objašnjava dr. Daley. Njegov tim ispitivanje je počeo s ljudskim pluripotentnim matičnim stanicama, a tim dr. Rafaela Lisa s medicinskog fakulteta Weill Cornell u New Yorku postigao je isti uspjeh s matičnim stanicama uzetim od miševa.

Uspjeh američkih znanstvenika nije neočekivan, potvrđuju i domaći stručnjaci.

– Regenerativna medicina zasigurno je jedna od najpropulzivnijih i najperspektivnijih područja medicine. Uzgoj krvnih stanica poput trombocita ili eritrocita relativno je bezopasan i za očekivati je da će u doglednom roku takvi “proizvodi” doći na tržište te ublažiti problem nedostataka dobrovoljnih davatelja krvi – rekao je prof. dr. Gordan Lauc sa Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju te predsjednik uprave Genosa. Regenerativna medicina ide i puno dalje pa se u laboratorijima uzgajaju kompleksna tkiva i cijeli organi. – Neke procjene govore da bi u roku od 10 do 20 godina proizvodnja ljudskih organa mogla postati najveća industrijska grana. U Hrvatskoj u tom pogledu dosta zaostajemo, no i kod nas postoje značajni istraživački projekti u tom području.

Doprinos naših stručnjaka

Kroz Klaster konkurentnosti u personaliziranoj medicini upravo pokrećemo jedan veliki projekt regenerativne medicine u kojem će uz Genos DNA laboratorij sudjelovati i Specijalna bolnica Sveta Katarina, Institut Ruđer Bošković te Prirodoslovno-matematički fakultet.     

Komentara 1

Avatar ilija.pravednik
ilija.pravednik
22:53 20.05.2017.

Zamisli, a nije Đikić.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije