Ideja o slanju ljudi na Mars mnogima i dalje izgleda kao znanstvena fantastika, ali u NASA-i se i dalje nadaju kako će to postati stvarnost do kasnih 2030-ih godina. No da bi ta ideja uopće postala stvarnost potrebno je prvo odrediti gdje sletjeti na Crveni planet.
Znanstvenici iz Europske svemirske agencije (ESA) izradili su prvu vodenu kartu Marsa, temeljenu na podacima iz opservatorija Mars Express i NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera. To budi nadu da ćemo lakše pronaći odgovor na pitanje gdje sletjeti na taj planet. Karta prikazuje položaje i obilje vodenih minerala na Marsu.
Minerali potječu iz stijena koje je voda u prošlosti kemijski izmijenila i obično su pretvorene u gline i soli. Iznenađenje je da je takvih površina na Marsu zapravo puno, jer nova karta otkriva stotine tisuća takvih područja. Sada preostaje pronaći odgovor na pitanje je li ta voda bila postojana ili ograničena na kraće, intenzivnije epizode, objavila je ESA.
ESA se nada da će karta poslužiti kao bolji alat za odgovor na sva pitanja. 'Mislim da smo kolektivno previše pojednostavili Mars', rekao je dr. John Carter s Instituta d'Astrophysique Spatiale.
Znanstvenici su ranije bili uvjereni da je tijekom vlažnog razdoblja na Marsu stvoreno samo nekoliko vrsta glinenih minerala nakon čega je voda postupno presušivala, a diljem planeta su se proizvodile soli. No nova karta pokazuje da je proces vjerojatno bio znatno kompliciraniji od toga. Mnoge soli vjerojatno su nastale kasnije od gline, ali karta pokazuje da postoje iznimke.
'Evolucija od puno vode do bez vode nije tako jasna kao što smo mislili, voda nije stala preko noći. Vidimo veliku raznolikost geoloških konteksta, tako da nijedan proces ili jednostavna vremenska linija ne može objasniti evoluciju mineralogije Marsa.To je prvi rezultat naše studije. Drugo je da, ako isključite životne procese na Zemlji, Mars pokazuje raznolikost mineralogije u geološkim postavkama baš kao i Zemlja', objasnio je dr. Carter.
Rezultati ovog istraživanja ohrabruju uoči NASA-ine misije Artemis I, koja bi trebala biti lansirana 29. kolovoza i otvara put za buduće misije na Mjesec i Mars.
'Artemis I bit će testni let bez posade koji će pružiti temelj ljudskom istraživanju dubokog svemira i pokazati našu predanost i sposobnost da produžimo ljudsko postojanje do Mjeseca i dalje', smatraju u NASA-i.
Ako misije Artemis budu uspješne, NASA namjerava lansirati astronaute na Mars do kasnih 2030-ih ili ranih 2040-ih.
Video: Vozače zbunile čudno iscrtane trake na Držićevoj