Kako je danas objavilo Europsko istraživačko vijeće, među dobitnicima sredstava za financiranje velikih znanstvenih projekata u sklopu programa Sinergije su i dvojica hrvatskih znanstvenika, prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu te prof. dr. sc. Gordan Lauc, osnivač i vlasnik tvrtke Genos. Prof. Ban je s još dvojicom znanstvenika dobitnik ERC Synergy granta u visini 9,4 milijuna eura, dok je prof. Lauc također s još dvojicom kolega dobio 10 milijuna eura. Do sada je u Hrvatskoj ovakav ERC grant dobila još samo prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković prije tri godine. Ugledni naš molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu jedan je od dobitnika ovogodišnjeg ERC Synerfy granta. Riječ je o sredstvima u vrijednosti 9,5 milijuna eura koja su dodijeljena istraživačkim grupama prof. dr. sc. Sander Tans s istraživačkog instituta AMOLF, prof. Bernd Bukau sa Sveučilišta Heidelberg i prof. Nenad Ban s ETH. Tim ima za cilj razjasniti novi mehanizam koji bi objasnio kako nastaju proteinski kompleksi – složene molekule koje izvršavaju sve glavne biološke funkcije.

- Jako sam sretan što smo uspjeli dobiti ovaj prestižni europski grant. Radi se o najvišoj kategoriji europskih grantova i naš grant koji uključuje tri laboratorija, jedan u Heidelbergu, jedan u Amsterdamu i moj u Zurichu je primio skoro 10 milijuna eura za financiranje istraživanje u slijedećih šest godina. U projektu će se istraživati kako se formiraju kompleksi molekula u stanicama. Naime, većina bioloških molekula, proteina, odgovornih za sve životne funkcije rade kao kompleksi od nekoliko podjedinica. U udžbenicima biologije se objašnjava da se te podjedinice odvojeno sintetiziraju na ribosomu i onda kroz slobodnu difuziju slažu u komplekse. Mi smo otkrili da se taj proces u stvari događa na jedan jako kontrolirani način u stanici i da je sinteza proteina koordinirana sa formacijom kompleksa. To je jedan radikalno novi pogled na ovaj kljucni stanični proces pa smo sada dobili sredstva da to istražujemo koristeći se interdisciplinarnim metodama u biofizici, biokemiji i strukturalnoj biologiji, rekao nam je prof. Ban.

U priopćenju njegova ETH dalje se pojašnjava kako su proteinski kompleksi ključni za sve stanične procese, no njihovo je stvaranje također iznimno osjetljiv proces koji je sklon kvaru. Doista, kaže se, pogrešno je smatrati savijanje i agregacija proteina podupiru većinu neinfektivnih bolesti i starenja. Brzo prikupljanje otkrića sada sugerira da višestruki ribosomi aktivno rade zajedno kako bi upravljali kada i gdje se različiti proteini okupljaju. Istraživački tim očekuje da ovaj koordinirani proces omogućava neviđene mogućnosti proizvodnje proteina, što implicira da stanice koriste širok spektar još nepoznatih regulatornih mehanizama.
Prof. Bana pitali smo i kako će se koordinirati rad triju institucija koje su dobitnice granta, odnosno kako su raspodijeljene ulogu u ovom istraživanju.

- Raspodjela uloga nije jako striktna ali okvirno, grupa u Heidelbergu će se koristiti sekvenciranjem i biokemijom da otkrije stanične komponente koje sudjeluju u procesu. Grupa u Amsterdamu će se koristiti biofizičkim metodama da prouči dinamiku tih staničnih događanja. Moja grupa će proučavati stanični kontekst tog procesa koristeći se metodama strukturalne biologije i biokemije, rekao nam je naš znanstvenik. U priopćenju povodom dobitka granta još se kaže da kako bi razjasnilo kako nastaju proteinski kompleksi, tim će kombinirati niz najsuvremenijih metoda: metode sekvenciranja RNA za otkrivanje interakcija ribosoma u cijelom genomu, metodu jedne molekule za otkrivanje kako se ribosomi pomiču i proteini okupljaju i (tomografiju) Cryo-EM za razjašnjavanje unutarnjih struktura sklopova s više ribosoma. Konkretno, navodi se dalje, ovaj ambiciozni program ima za cilj otkriti mehanizme koji utječu na širok spektar proteinskih kompleksa i otkriti nepoznate slojeve kontrole u biogenezi proteina.

Ovi će uvidi biti korisni za različite primjene, kao što je stvaranje mRNA cjepiva i terapija, te u svrhu boljeg razumijevanja mehanizama koji kontroliraju različita medicinska stanja. - Ovaj projekt će otvoriti veliki broj radnih mjesta, i mogućnosti za studente, znanstvenike i tehničare da sprovedu istraživanje na nekoliko institucija tokom znanstvenog boravka. Također će ovaj projekt ukupno zapošljavati između 12 i 18 ljudi godišnje sljedećih šest godina, kazao nam je prof. Ban dodajući kako mu drugi veliki ERC grant, prvi je bio takozvani “Advanced” grant, najveći individualni grant, ovaj je još nešto veći.

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, osnivač i vlasnik tvrtke Genos  je s još troje znanstvenika iz drugih europskih zemalja dobitnik prestižnog projekta Sinergije Europskog istraživačkog vijeća. Taj projekt ujedinjuje vrhunske istraživače iz Genosa, Medicinskog centra Sveučilišta u Leidenu u Nizozemskoj i Sveučilišta u Portu u Portugalu. Projekt će istraživati ulogu glikana u upali i razvoju upalnih bolesti, a tijekom sljedećih šest godina Europsko istraživačko vijeće će ga financirati s 10 milijuna eura.

- Iznimno sam ponosan i uzbuđen što smo dobili ovaj projekt, jer je to vrlo jasna potvrda da su naša istraživanja u području epidemiologije i personalizirane medicine na najvišoj znanstvenoj razini. Financijski gledano ovaj projekt neće donijeti neku značajnu promjenu, jer se radi o svega oko 15% sredstava koja Genos na godišnjoj razini ulaže u istraživanje i razvoj, no činjenica da smo dobili prestižni ERC projekt će nam otvoriti brojne nove mogućnosti. Genos je i danas najveći i najbolji laboratorij u području glikomike na svijetu, no znanstvenici koji nas ne poznaju su sumnjičavi kada čuju da se nalazimo u Zagrebu, jer Hrvatska nema reputaciju zemlje u kojoj se radi vrhunska znanost. Ovaj projekt, koji se u znanstvenoj zajednici smatra nekim oblikom „certifikata izvrsnosti“, će nam pomoći da ublažimo te sumnje u budućnosti, rekao je prof. dr. sc. Gordan Lauc.
Pitali smo kakva je podjela uloga između Genosa i ostalih dionika projekta koji su na institucijama izvan Hrvatske.

- Prof. Huizinga je reumatolog i on će biti zadužen za klinički dio projekta. Prof. Pinho će raditi na životinjskim modelima, a prof Wuhrer će razvijati analitičke metode i pomicati granice osjetljivosti s ciljem da dođemo do razine analize glikana iz samo jedne stanice. Uloga Genosa u projektu je da provodi velika epidemiološka istraživanja glikoma, njihove veze s genomom, te mehanizmima regulacije glikozilcije u zdravlju i bolestima, kazao je prof. Lauc.

Kako se navodi u službenom priopćenju Genosa o projektu, alternativna glikozilacija je temeljni regulatorni mehanizam velikog broja fizioloških procesa, no zbog strukturne kompleksnosti glikana vrlo mali broj laboratorija se bavi istraživanjima glikozilacije proteina. Poseban izazov je analiza glikozilacije proteina u velikog broja ispitanika, a u visokoprotočnoj glikomici je Genos vodeći u svijetu. Nedavno objavljeni pregledni rad u najuglednijem časopisu u području kemije, Chemical Reviews, otkriva da su upravo istraživači u Genosu u posljednjih 10 godina analizirali oko 85% svih glikoma objavljenih u sklopu velikih epidemioloških i kliničkih studija. Cilj je u priopćenju općenito opisan, ima li projekt i neke konkretne ciljeve, možda maksimalističke i minimalističke, bilo je naše sljedeće pitanje.

- Naša temeljna hipoteza je da je poremećaj glikozilacije imunoglobulina ključni korak u pojavi autoimunih bolesti. Razumijevanjem mehanizma na koji se to događa, te razloga zašto se to događa pokušat ćemo naći nove načine kako spriječiti pojavu autoimunih bolesti, govori ovaj naš znanstvenik, dobitnik ERC projekta Sinergija. U priopćenju se dalje ističe kako je tijekom Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7) Genos dobio sedam istraživačkih projekata ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura, a da je tijekom sedam godina FP7 programa Genos u istraživačkom području „Zdravlje“ (Health) ugovorio više sredstava od svih hrvatskih istraživačkih instituta i sveučilišta zajedno.

Dalje se podsjeća kako je na inauguraciji sljedećeg okvirnog programa Obzor2020 (Horizon2020) u Bruxellesu upravo Genos predstavljen kao primjer uspješnog sudjelovanja malog gospodarstva u istraživačkim programima Europske unije, a podpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen osobno je posjetio Genos i naglasio da Europska komisija želi ulagati upravo u takve tvrtke. U okviru programa Obzor2020 Genosu je odobreno šest projekata ukupne vrijednosti 3,1 milijun eura. Kroz osam projekata financiranih iz Strukturnih fondova Europske unije Genos je ugovorio još osam milijuna eura sufinanciranja za projekte istraživanja i razvoja u Genosu, te dodatnih još nešto manje od 20 milijuna eura koje će dobiti javne istraživačke institucije u Hrvatskoj. Sada nas je zanimalo o kojim se točno autoimunim i drugim bolestima radi u istraživanju temeljenom ovim grantom.

- Fokus projekta bit će na reumatoidnom artritisu, no kroz druge projekte u koje smo uključeni, primjerice H2020-SYSCID i IMI2-3TR analizirat ćemo glikozilaciju i većeg broja drugih autoimunih i upalnih bolesti, kazao je prof. Lauc rekavši i kako će svi partneri u projektu zaposliti određen broj znanstvenika putem ovog projekta.

- Konkretno u Genosu će iz projekta biti plaćena dva iskusna istraživača, jedan posljedoktorand, jedan doktorand i jedan tehnički suradnik. Kako nam upravo istječu neki drugi veliki projekti, nećemo zapošljavati nove istraživače, već ćemo postojeće prerasporediti na ovaj projekt, kaže osnivač Genosa.

O ERC Synergy grantu koji je dobio prof. Lauc sa svojim Genosom oglasio se i Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja rekavši kako ga jako raduje da su profesorima Nenadu Banu i Gordan Laucu odobreni ovi iznimno prestižni projekti Europskog istraživačkog vijeća. - Od 359 prijavljenih projekata, koji su svi redom bili od iznimno uspješnih istraživačkih skupina u Europi, Europska komisija je za financiranje odabrala njih 29, a među njima i projekte profesora Bana i profesora Lauca. Posebice me raduje projekt koji je sa suradnicima iz Nizozemske i Portugala prijavio profesor Lauc, jer je on odobren hrvatskoj istraživačkoj instituciji.

Nakon sličnog projekta koji je odobren dr. Ivi Tolić s Instituta Ruđer Bošković, ovo je drugi takav, najprestižniji Europski projekt odobren u Hrvatskoj, čime se Hrvatska svrstava u nadprosječno uspješne zemlje u programu „Sinergija“ Europskog istraživačkog vijeća. Ovdje bih posebice želio istaknuti da je profesor Lauc voditelj i brojnih projekata koje  financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što potvrđuje da i Hrvatska aktivno podržava svoje najbolje znanstvenike i tako im omogućava da budu konkurentni u svijetu, rekao je ministar Fuchs.