Novo američko istraživanje ukazuje na to da klimatske promjene pridonose produljenju sezone alergija i povećavaju koncentraciju peludi u zraku, piše Guardian.
Znanstvenici su uočili da globalni porast temperatura utječe na to da sezonske alergije u Sjevernoj Americi u prosjeku počinju i mjesec dana ranije nego prije 30 godina, a koncentracija peludi veća je za 21 posto.
Istraživanje su proveli William Anderegg i njegovi kolege sa Sveučilišta u Utahu. Zaključili su da klimatske promjene bez sumnje utječu na zdravlje ljudi širom Sjedinjenih Država, no problem je prisutan i na Starom kontinentu. Rezultati studije objavljeni su u američkom Zborniku Nacionalne akademije znanosti.
Analizom 60 mjesta u Kanadi i SAD-u na kojima se prikuplja pelud, doznalo se da sezona alergija danas u prosjeku počinje 20 dana ranije u odnosu na 1990. Istraživanje je značajno jer podsjeća na negativan utjecaj alergena na dišne organe kod pojedinih osoba, što je osobito opasno u razdoblju u kojemu se borimo s pandemijom koronavirusa.
Studija je značajna i kada su posrijedi osobe koje nisu alergične na pelud. Naime, specijalist za alergije iz New Jerseya, Leonard Bielory upozorava na to da dulja izloženost alergenima znači i povećanu vjerojatnost da će se kod nekih osoba razviti alergija.
Znanstvenici ističu da se problem ne odnosi isključivo na Sjedinjene Države. U Europskoj akademiji za alergije i kliničku imunologiju pretpostavljaju da će polovina stanovnika Starog kontinenta do 2025. godine patiti od nekog kroničnog oblika alergije. Guardian je među svjetska žarišta alergija uvrstio i Tokio, Melburn i London.
Postoje i dokazi po kojima sve veća koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi sama po sebi utječe na veću koncentraciju peluda.
"Zime su sve toplije, a i proljeća su sve toplija i usto nastupaju ranije. Bojim se da je utjecaj na zdravlje ljudi već vrlo velik i da će se samo pogoršavati", kaže Anderegg, koji i sam pati od sezonske peludne alergije.
Riječ je o prvoj studiji koja povezuje sve dulje trajanje sezonskih alergija s klimatskim promjenama, kaže Kristie Ebi, epidemiologinja sa Sveučilišta Washington, koja nije sudjelovala u istraživanju.
"S obzirom na to da se klima i dalje mijenja, možemo očekivati porast broja slučajeva astme i alergija zbog alergena, jer se ne stignemo prilagoditi tako brzim klimatskim promjenama", smatra Ebi.
Aaron Bernstein, znanstvenik s Odjela za javno zdravstvo Sveučilišta Harvard i pedijatar u dječjoj bolnici u Bostonu, kaže da se u praksi susreće sa sve više djece koja pate od alergija i boluju od astme.
"Budućnost je sada, u ovom trenutku. Svake godine sve jasnije zamjećujemo u kolikoj mjeri klimatske promjene štete zdravlju ljudi. Primjer s ranijim nastupom sezone alergija jedan je od brojnih razloga zbog kojih bismo trebali odmah pokrenuti veliku klimatsku akciju, ne samo da bismo spriječili golemu štetu u okolišu već i da bismo promicali zdraviji, pravedniji i održiviji svijet u kojem živimo", rekao je Bernstein.
