Iz raznih dijelova svijeta ovih dana stižu vijesti o prirodnim katastrofama koje se dovode u vezu s klimatskim promjenama: jake kiše, poplave, rekordno visoke temperature... Ništa novo, kiše dođu i odu, kazali bi znanstvenici, koje zabrinjava jedan sporiji proces koji bi dugoročno mogao donijeti nesagledive posljedice. O otapanju ledenjaka na Arktiku je riječ.
Posljednja oaza leda
Područje sjeverno od Grenlanda i kanadski arktički arhipelag, koje neki nazivaju i “posljednjim ledenim područjem”, otapa se brže od predviđanja. Osim utjecaja na klimu, otapanje ledenjaka problem je i zbog životinjskih vrsta ovisnih o ledu, poput, na primjer, polarnih medvjeda. Istraživanje koje je vodilo Sveučilište u Washingtonu potvrdilo je crne slutnje da ledenjaci nestaju. A ledena prostranstva posljednje su utočište za polarne medvjede koji love tuljane koji pak koriste led za izgradnju brloga za mladunčad. Utočište su i za morževe, koji led koriste kao platformu za prehranu.
Polarni medvjedi razvili su tijekom evolucije i metode lova na ribu kroz rupe i lomove u ledu. Stanjivanje morskog leda već ih je “potjerao” u otvorene vode, pa u potrazi za hranom moraju preplivati i po nekoliko stotina kilometara. Led im je nužan za preživljavanje, a kad ga ne bude dovoljno, strahuje se od izumiranje vrste. Dio znanstvenika predviđa da bi se do 2040. godine to posljednje arktičko stanište moglo preklapati s onim medvjeda grizlija u nekim dijelovima Aljaske i Kanade. Morževima je led nužan za parenje i produljenje vrsta, a koriste ga i za odmor u blizini hranilišta. I oni su prisiljeni na duge plivačke rute kako bi pronašli hranu za mladunčad. Sve to dovodi do niže reprodukcije. Uočeno je i da tuljani, umjesto da leže na plutajućim santama leda, moraju tražiti stijene na obali. Pojavile su se i neke nove bolesti.
– Dugo se mislilo da će ovo područje biti primarno utočište vrsta ovisnih o ledu jer je to jedno od posljednjih mjesta na Arktiku na kojem se očekuje da se led ljeti neće otopiti – prenosi Daily Science riječi koautorice studije Kristin Laidre. Studija se usredotočila na proučavanje leda u kolovozu 2020. u Wandelovu moru, području koje je tijekom cijele godine bilo pokriveno gustim višegodišnjim ledom.
– Led cirkulira Arktikom, ima određeni obrazac i prirodno se nagomilava na Grenlandu i sjevernoj kanadskoj obali – objašnjava znanstvenik Axel Schweiger. Prema klimatskim modelima, koje klimatolozi koriste za predviđanje klimatskih promjena, to područje ima tendenciju da na njemu led ljeti najdulje “preživi”. Kao i na drugim dijelovima Arktičkog oceana, i tu se led postupno stanjivao iako je prošlog proljeća u Wandelovu moru u prosjeku bio nešto deblji nego prije. No, satelitske slike iz sredine prošlog kolovoza pokazale su rekordno nisku razinu od samo 50 posto.
Jaki vjetrovi odnose led
Utvrđeno je da je oko 80 posto nestanka leda bilo uzrokovano vremenskim faktorima, poput vjetrova koji su nosili led dalje prema otvorenom moru. Preostalih 20 posto nestalo je zbog globalnog zatopljenja i zagrijavanja oceana. Kako su se vjetrovi pojačali, toplija voda otapala je obližnje ledene plohe. Rekordno niska koncentracija leda u 2020. godini bila je za znanstvenike iznenađenje jer je prosječna debljina leda na početku ljeta bila blizu normalne.
– U godinama kad se na ovom području ledeni pokrivač popunjava starijim i debljim ledom, ni to ne pomaže u očuvanju ledenog pokrivača u mjeri koliko bi se moglo očekivati – upozorio je Schweiger i dodao da su rezultati istraživanja do kojih su došli doista zabrinjavajući.
>> Pogledajte i ovaj video - Najdugovječnija djelatnica zagrebačkog ZOO: 'Maksimirski zvjerinjak drugi mi je dom, a kolege obitelj!'
