Žene u znanosti – 50 neustrašivih predvodnica koje su promijenile svijet, zanimljivo ilustrirana knjiga, bestseler New York Timesa, ističe doprinos pedeset zapaženih žena na području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) od antičkog pa sve do suvremenog doba. Knjigu je napisala i ilustrirala Rachel Ignotofsky, a s engleskog ju je prevela prof. dr. sc. Vjera Lopac.
Kolekcija sadrži i infografike o relevantnim temama kao što je zastupljenost žena u STEM području od 1970. do 2011. godine. Knjiga donosi profesionalni put i znanstvena otkrića predvodnica iz različitih znanstvenih područja. Među njima su primatologinja Jane Goodall, koja je živjela s čimpanzama, ruska inženjerka i astronautkinja Valentina Tereškova, prva žena koja je poletjela u svemir, ali i manje poznate znanstvene pionirke kao što je Katherine Johnson, afroamerička fizičarka i matematičarka koja je 1969. izračunala putanju misije Apollo 11 na Mjesec. Uskraćivanje naobrazbe ženama u prošlosti je bilo sasvim uobičajeno. Ženama često nije bio dopušten znanstveni rad. Žene o kojima je riječ u ovoj knjizi morale su, ako su htjele imati karijeru, srušiti mnoge predrasude. Kršile su pravila, objavljivale pod pseudonimom i radile iz čiste ljubavi prema znanju. A kad je ženama napokon omogućen pristup sveučilišnoj naobrazbi, obično bi postojala neka zamka. Često im se uskraćivao pristup radnim prostorijama te financijska sredstva, ali i priznanje za obavljeni rad.
Bez sredstava da osnuje laboratorij, fizičarka i kemičarka Marie Curie rukovala je opasnim radioaktivnim elementima u skučenoj, prašnjavoj šupi. Danas svi znaju za Marie Curie, ali u povijesti je bilo mnogo drugih velikih i važnih žena u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.
Mnoge nisu dobile zasluženo priznanje i poslije su bile zaboravljene. Kad govorimo o fizici, ne smijemo navoditi samo ime Alberta Einsteina, nego se moramo sjetiti i genijalne matematičarke Emmy Noether. Svi bismo morali znati da je dvostruku zavojnicu u strukturi DNK otkrila Rosalind Franklin, a ne James Watson i Francis Crick.
Dok se divimo napretku računalne tehnologije, uz Billa Gatesa i Stevea Jobsa, prisjetimo se i Grace Hopper, kreatorice modernog programiranja. Uz knjigu je objavljen i dnevnik (za buduće) znanstvenice “Volim znanost” koji sadržava kreativne poticaje, inspirira sve da ispune stranice s idejama i velikim snovima za budućnost. U dnevniku se na stranicama za vođenje bilješki nalaze inspirativni citati slavnih žena. Knjigu je izdala Školska knjiga, stoji 109 kuna, dok dnevnik Volim znanost stoji 79 kuna« •
