Već dvosatna izloženost elektromagnetskim poljima na frekvenciji mobilnih telefona u glista je izazvala opći stres organizma i promjene u DNK, zaključak je znanstvenog istraživanja francuskog profesora Jean-Paula Bourdineauda i njegovih suradnika iz Hrvatske.
Do takvog je rezultata istraživački tim došao nakon izlaganja Eisenia fetida glista konkretnoj frekvenciji elektromagnetskih polja od 900 MHz (megaherca), što odgovara zračenju mobitela. Time su dokazali, kaže prof. Bourdineaud, da je ono okidač oksidativnog stresa u tkivu izloženih glista i povećane koncentracije slobodnih radikala u usporedbi s glistama koje nisu bile izložene frekvenciji mobitela.
Rast slobodnih radikala
– To je dokazano u našoj studiji povećanom aktivnošću gena uključenih u odgovor na oksidativni i opći stres te povećanom proizvodnjom proteina zaduženih za obranu od stresa. Slobodni radikali molekularni su ili kemijski entiteti koji razdvajaju elektrone na izvorne komponente stanica (proteini, lipidi i nukleinska kiselina, uključujući DNK) i uništavaju sve te male “cigle” stanica. Kad je taj razmjer štete velik, stanica može umrijeti i funkcija organa biti kompromitirana – opisuje profesor Europskog Instituta za kemiju i biologiju Sveučilišta u Bordeauxu.
Izuzev rasta koncentracije slobodnih radikala u glista izloženih 900 MHz utvrđeni su mutagenski učinci poput mutacija unutar DNK i takvi učinci su ostali i u vremenu nakon prekida izlaganja elektromagnetskim poljima. Na naše pitanje možemo li ovakav rezultat i u kojoj mjeri “preslikati” i na ljudski organizam, prof. Bourdineaud je odgovorio:
– Naravno da netko može reći kako mi nismo gliste, ali zapravo svi mehanizmi stvaranja slobodnih radikala i svi elementi molekularne obrane isti su u svih životinja. U toksikologiji i farmakologiji koristimo životinje kao modele fiziologije i biologije ljudskih bića, imitiramo u životinja što se može dogoditi u ljudi. Slobodni radikali generirani u stanicama jednaki su u svih životinja i njihov oksidirajući i uništavajući učinak na DNK jednak je neovisno o vrsti. Da dodam, koristili smo frekvenciju elektromagnetskih polja proporcionalnu razini s kojom se susrećemo u svojoj svakodnevnici i stoga smatramo da se naša otkrića mogu primijeniti i na ljude koji koriste svoje mobilne telefone više sati dnevno.
Inače, ovo je znanstveno istraživanje rezultat rada na relaciji Bordeaux – Zagreb te su u njemu sudjelovali znanstvenici sa zagrebačkih Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (Maja Šrut, Anamaria Štambuk, Mirta Tkalec, Krešimir Malarić i Goran I. V. Klobučar).
Kako nam je opisao prof. Bourdineaud, gliste su izložene elektromagnetskom polju u Zagrebu te potom secirane i smrznute dostavljene u njegov laboratorij za biokemijske, molekularne i genetičke eksperimente. Budući da gliste, kaže, imaju živčani sustav, namjeravali su nastaviti s daljnjim istraživanjem, no zbog izostanka financijske potpore to neće biti moguće.
Bez novca za daljnji rad
– Istraživanja suočena s dramatičnim nedostatkom sredstava i, kada istraživači pokušaju ući u domenu povezanu s ekonomskim interesima, sve postaje još teže. Industrija i istraživanja koja financira industrija mobilnih telefona kažu da elektromagnetska polja ne uzrokuju nikakav štetan učinak za zdravlje. Neovisni istraživači su pronašli puno različitih oblika utjecaja na žive organizme uključujući biljke – poručuje francuski profesor te dodaje da je danas sve više onih koje se naziva elektro-hiperosjetljivima. Za te se ljude, kaže, često smatra da imaju psihogene simptome ili neki psihijatrijski poremećaj, što je možda točno za dio njih, no ne smatra da je istina za sve.
Ova tema istraživanja kamen je spoticanja već niz godina, a Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije još je 2001. ovakvu vrstu zračenja uvrstila u kategoriju mogućih kancerogena. Takva klasifikacija prije svega znači da su potrebna daljnja istraživanja i dokazi o utjecaju na zdravlje, što su najavili i iz krovne zdravstvene organizacije, to više jer je riječ o globalnom javnom zdravlju i sve većem broju djece korisnika mobitela.
Želite li čuti još strašniju priču u samo dvije rečenice? Došao sam u dućan pitati za majstora za klimu. Odgovor trgovca je bio, žao mi je, majstor je otišao u Njemačku i nemožemo naći drugoga.