kasno je spriječiti

Znanstvenici: Polarni led se otapa brže nego što mislimo, povratka nema!

Led topljenje Antarktik
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
13.05.2014.
u 08:58

Komadi leda zapadne Antarktike odvajaju se i tope brže od predviđanja, što bi moglo povećati razinu mora i za 1,2 metra – upozoravaju najnovije studije NASA-e i američkih sveučilišta

Topljenje polarnoga leda i njegovo "cijepanje" u velikim komadima sada je zbilja neizbježno i moglo bi bi izazvati veći porast razine mora od predviđene.

Na takav nas scenarij znanstvenici upozoravaju barem dva desetljeća, a najnovije upozorenje dolazi iz studija Sveučilišta Washington i od NASA-inih istraživača.

Obje studije ističu, kako navodi Seattle Times, da je možda prekasno spriječiti odvajanje cijelih ploha leda zapadne Antarktike u ocean, bez obzira na to kakve će nam biti mjere borbe protiv klimatskih promjena.

– Velik dio leda zapadne Antarktike već se nepovratno izgubio – kazao je Eric Rignot iz NASA-ina laboratorija u Pasadeni.

To bi, nagađa on, moglo povećati razinu mora za oko 1,2 metra, ali će također pomoći otkriti i druge promjene koje bi, zbog topljenja leda, mogle dovesti i do utrostručenja povećanja razine mora i to prije nego se predviđalo.

– Kao što se ovaj komad leda odlomio, odlomit će se i drugi, povući će ih za sobom – kaže Rignot.

Njegova zapažanja temelje se na 40-godišnjem promatranju kretanja antarktičkog leda, usklađenom s računalnim modelima koje su izradili Ian Joughin i ostali "glaciolozi" (stručnjaci za proučavanje promjena leda), a koji mogu odrediti koliko će se leda topiti i kojom brzinom u budućnosti.

Ne vidimo ništa što bi moglo zaustaviti topljenje – kažu oni zabrinuto. – Bez obzira na to kako modelirali, koliko se leda otopi kao posljedica globalnoga zagrijavanja, komadi leda i dalje nestaju. Prekasno je. Ali, što se dulje led otapa, to će ljudima ostati više vremena da sele u unutrašnjost, u onim zemljama gdje bi se prvo mogao dogoditi porast razine mora – kažu Joughin.

U studijama se navodi i da topla voda "nagriza" dno ledenjaka Thwaites, golemog plutajućega ledenoga komada veličine oko 200.000 četvornih kilometara. Prisutnost tople vode možda je i stvar prirode, ali znanstvenici tvrde da su tome uzrok zasigurno i klimatske promjene. Zbog toga i Thwaites postaje tanji i topi se, što odnosi više svježe vode i ledenih bregova u ocean.

Thwaites je jedan od najvećih i najbržih, najpokretnijih ledenjaka s Antarktike. Postane li brži, iz njega bi u ocean s vremenom moglo otjecati sve više i više vode. I kad se jednom njegovo otapanje ubrza, bit će tako sve dok potpuno ne nestane – zaključak je stručnjaka.

Thwaites, kažu, služi i kao brana, barijera, jer bi njegovim nestajanjem i puno veći i stabilniji komadi leda moglo brže "otići"...

>>U nepunoj minuti saželi 27 godina topljenja leda na Arktiku!

Komentara 14

DU
Deleted user
09:50 13.05.2014.

Odlično, za par godina bit će mi kuća - prvi red do mora ))

JO
johnxxx
09:54 13.05.2014.

Naravno da će se led otopiti. Led na polovima otapa se u periodičnim ciklusima i tu ništa ne možemo učiniti. Grenland se zove Grenland jer je nekad bio zelen i pokriven travom, a ne ledom. Nakon otapanja polarnih kapa i perioda vrućine dolazi novo ledeno doba - to je pravi problem.

SI
sikert
10:26 13.05.2014.

Kada se led topi i pretvara u vodu on zauzima manje prostora pa nema teorije i da se otopi i Grenland i Antartika ogromna masa mora ne bi se podigla za njihovih 1,2 m. Ako 2/3 planete zauzima more i na tu površinu se doda porast površine Grenlanda i Antartike sa debljinama leda koje imaju glaciolozi površina mora bi samo neznatno porasla. Tako piše u jednoj studiji japanskih stručnjaka jer su njihovi gradovi svi uz more. malo su se zanijeli stručnjaci u projeni količine vode koju bi dobili topljenjem i koliko godina treba da se stvara led i pada snijeg da bi se more podiglo 1,2 m.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije