Katastrofalni požari u Australiji u pozadinu su gurnuli jednu drugu, dugotrajniju i jednako veliku katastrofu. A to je propadanje Velikog koraljnog grebena, jedne od najvećih svjetskih prirodnih znamenitosti koja se nalazi nedaleko od australske obale. A on neupitno propada, i to do te mjere da mu znanstvenici ne daju više od nekoliko desetljeća nakon čega će onakav kakav je sada, odnosno kakav je bio u svojoj punoj ljepoti, ostati zabilježen tek na slikama i u filmovima.
No nije sve izgubljeno, kažu znanstvenici sa sveučilišta u britanskom Exeteru i Bristolu, s australskog Sveučilišta James Cook te s Instituta za morsku znanost koji su o tome objavili znanstveni rad u časopisu Nature Communications. Oni kažu da je ozvučenjem grebena moguće ponovo privući živi svijet zbog čega bi greben oživio i revitalizirao se. I tako se, dakako, spasio od propadanja. U šestotjednom terenskom istraživanju znanstvenici su na odumrli dio Velikog koraljnog grebena i oko njega postavili zvučnike te puštali zvukove snimljene na zdravom dijelu grebena s namjerom da time vrate izgubljeni podmorski svijet na greben, a to je ključno za održanje života grebena, odnosno njegovo eventualno obnavljanje. Gotovo dvostruko više živog svijeta privukao je ozvučeni dio grebena od onog odumrlog na kojem zvuk nije puštan.
– Zdravi koraljni grebeni nevjerojatno su glasna mjesta, zvuk koji stvaraju škampi i riblje uzburkavanje vode stvaraju očaravajuću zvučnu kulisu. Mlade se ribe privlače takvim zvukovima kada traže mjesto na kojem će se nastaniti – rekao je za The Washington Post profesor pomorske biologije na Sveučilištu Exeter te vodeći znanstvenik na studiji. Ipak, sasvim je jasno da inovativne tehnike poput ove neće biti dovoljne da se potpuno zaustavi propadanje ne samo Velikog koraljnog grebena nego i koraljnih grebena općenito. Jer, neprijatelj je u ovom trenutku prejak, a zove se – klimatske promjene. Danas je brzina izbjeljivanja koraljnih grebena četiri puta brža nego što je bila 80-ih godina zbog promjena u oceanima izazvanima porastom temperature.
Dakle, najvažniji alat u borbi protiv propadanja jedne od najvećih današnjih prirodnih znamenitosti jest smanjenje razine ugljikova dioksida. Osim klimatskih promjena koralje ugrožavaju i zagađenje mora te pretjeran izlov ribe. No oživljavanje zvukom sasvim sigurno jest iznimno koristan alat kojim se ti procesi mogu znatno usporiti, a na nekim mjestima i zaustaviti. Za potpuno i duboko razumijevanje uloge zvuka u oživljavanju koraljnih grebena trebat će dulja promatranja.
– Pratili smo eksperiment tijekom 40 dana. Ne možemo sa sigurnošću reći da su tijekom tog razdoblja ostale pojedine jedinke, ali u svakom je slučaju točno da se povećao broj jedinki kao i vrsta u tom razdoblju pa se može ustvrditi da su one jedinke koje su se vratile na ozvučeno područje ondje i ostale. Prerano je ipak zaključivati je li počelo i razmnožavanje, to će pokazati dulje promatranje – rekao je prof. dr. sc. Andy Radford, suautor studije i profesor biologije na Sveučilištu u Bristolu.
