Propast hrvatskih velikana

Ako Grad Zagreb ne pomogne Realu sa Save, stečaj je realna opcija

Mladost
Foto: VL
27.02.2015.
u 20:05

Nakon što je u Dalekovodu i Luki Miličiću izgubila glavnog sponzora, Mladost se nije snašla na marketinškom tržištu. Nije znala unovčiti svoje ime, svoju trofejnu riznicu, pa ni bivše i sadašnje igračke veličine

Iako posljednjih godina jedva spaja kraj s krajem i naslovi se sve rjeđe osvajaju, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost iz Zagreba najtrofejniji je vaterpolski klub na svijetu. Istina, po sedam naslova europskog prvaka imaju i talijanski Pro Recco i srbijanski Partizan, ali žapci imaju više ostalih, prije svega međunarodnih trofeja. U riznici kluba sa Save zapravo nema čega nema – ukupno 45 trofeja u ovih zamalo 70 godina postojanja.

Četiri godine bez trofeja

Zato Mladost zovu vaterpolskim Realom ili Realom sa Save. Madridski se nogometni klub sa 77 osvojenih trofeja, od čega je deset europskih kruna (što je vrlo bitno), smatra, naime, najtrofejnijim klubom na svijetu.

Prema broju trofeja Real je u očitoj prednosti, no on i dulje osvaja trofeje. Utemeljen je, naime, još 1902. a tri godine kasnije već je osvojio prvi trofej pobijedivši u finalu španjolskog kupa Athletic Bilbao. Mladost je krenula 1946., i to kao vaterpolska sekcija plivačkog kluba istog naziva (nakon što su komunističke vlasti zabranile HAŠK), a prvi joj je trofej bio osvojeno Zimsko prvenstvo Jugoslavije 1960. godine. No, ako se ukupan broj osvojenih trofeja tih dvaju klubova stavi u razmjer s godinama postojanja, žapci će se sasvim približiti kraljevskom klubu. Real je 77 trofeja osvojio u 113 godina, što znači da osvaja 0,68 trofeja godišnje. Mladost se okitila sa 45 trofeja u 69 godina ili 0,65 godišnje. Zaokruženo gledano, i Madriđani i Zagrepčani u tri godine osvajaju po dva trofeja.

No sad dolazimo do najvećeg razdvajanja ovih dviju sportskih veličina. Real je europski prvak, dok je Mladost zadnji trofej – i to Kup – osvojila još 2011. A posljednji je put prvak države bila sad već davne 2008. godine. Žapci su, istina, i lani odigrali tri finala, ali ostali su daleko od trofeja. Suša je očita, prisavski se div ljulja...

U Crnu Goru autobusom

Nakon što je u Dalekovodu i Luki Miličiću izgubila glavnog sponzora, Mladost se nije snašla na marketinškom tržištu. Nije znala unovčiti svoje ime, svoju trofejnu riznicu, pa ni bivše i sadašnje igračke veličine. Učinilo se da će postupak predstečajne nagodbe (nakon što je prije dvije godine evidentiran dug od čak 14 milijuna kuna) vratiti klubu kakvu-takvu stabilnost, no smanjene su dotacije Grada i plaće opet kasne. Tri mjeseca stipendistima, kojih je većina, i šest mjeseci profesionalcima Josipu Paviću, Luki Lončaru i Ivanu Milakoviću.

– Četrnaest smo mjeseci funkcionirali, a onda su nam dotacije Grada smanjene. Sa 2,8 milijuna kuna dobivenih za redoviti program i bez ikakvih sponzora ne možemo funkcionirati. Nedostaje nam još dva i pol milijuna za normalno poslovanje. Mi praktički nemamo što smanjiti, gdje uštedjeti. Pustili smo Kristijana Milakovića jer nam je bio preskup, što da još napravimo? Već tri godine i u Crnu Goru putujemo autobusom, vraćamo se odmah nakon utakmice, putujemo cijele noći... Imali smo neka obećanja iz grada, ali ona nikako da se ispune. Tražimo odgovor na pitanje treba li Zagreb Mladost ili ne? – napominje prvi operativac kluba i jedan od četvorice dopredsjednika Boško Lozica.

– Ne mogu vjerovati da je uprava Mladosti toliko nesposobna da ne može naći baš nijednog sponzora. Pa neka se onda maknu – kaže nam jedan od bivših dužnosnika koji sve rjeđe navraća u klub. No Lozica tvrdi da su on i predsjednik kluba dr. Boris Labar, kao i drugi ljudi iz Upravnog odbora sve pokušavali, kontaktirali su s vodećim hrvatskim gospodarstvenicima tražeći sponzorstva, ali rezultat je mršav. A spremni su se maknuti ako netko drugi ponudi rješenje.

Kako takvih nema, sve su oči uprte u Grad Zagreb. Gradonačelnik Milan Bandić počasni je predsjednik Mladosti (u kolovozu 2013. čak je postavljen za predsjednika, no poslije je odstupio), ali to očito sad puno ne vrijedi. Jedan od dopredsjednika je i Slavko Kojić, vodeći gradski financijaš, ali i on je “zatajio”.

– Jako sam razočaran i frustriran zbog situacije u kojoj se našla Mladost. Već puno zaostajemo za Primorjem i Jugom, na koju se to razinu trebamo spustiti da bi klub ovakve tradicije mogao funkcionirati. Naše su obveze iz predstečajne nagodbe 200.000 kuna mjesečno i, ne budemo li ih mogli podmirivati i plaćati igrače, onda je stečaj realna opcija – rezignirano je kazao Lozica.

>> Ovi velikani potonuli su u besparicu, među njima su i hrvatski klubovi

Komentara 2

Avatar Kokodrilo
Kokodrilo
21:07 27.02.2015.

... četiri dopredsjednika u Mladosti? Bez brige, svjetski ste prvaci u broju uglavljenih birokrata....... Haha, jos bi da ih grad financira....malo morgen. Pa gdje vam je osjecaj stida i srama?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije