Ministar financija predložit će Vladi ovaj tjedan promjenu Općeg poreznog zakona koja će mu omogućiti da javno objavi imena svih dužnika. Istovremeno će Porezna uprava pozivati sve građane kod kojih su uočili da su proteklih godina stekli imovinu velike vrijednosti koja nije opravdana mjesečnim primanjima da se očituju kako su došli do kapitala. Ravnateljica Porezne uprave i zamjenica ministra financija Nada Čavlović Smiljanec kaže da su identificirali prvih 500 “kapitalaca” s velikim nerazmjerom između imovine i prihoda te će ih pozvati da se očituju. Provjera, kaže, neće stati samo na njima nego će biti dio kontinuirane aktivnosti poreznih vlasti.
Volja, a ne OIB
– Istina je, krećemo u taj potez koji bi trebao otkriti razliku između onih prijavljenih i stvarnih vrijednosti imovine i prihoda kod pojedinaca. Tih situacija ima i cilj nam je spriječiti nezakonitosti. Najava od petstotinjak provjera samo je početak – kratko je komentirala N. Čavlović Smiljanec.
U Ministarstvu objašnjavaju da su s OIB-om dobili dragocjeni alat koji im omogućuje pregledniji uvid u primanja i porezne obveze građana. Porezni stručnjaci kažu da OIB nije donio ništa novo što već nije osiguravao JMBG, samo je očito riječ o političkoj volji da se srede računi, odnosno kontrolira ili ne kontrolira podrijetlo novca. Svaki kupoprodajni ugovor u zemlji dostavlja se na uvid Poreznoj upravi, a veći su propisi omogućavali državi da zatraži uvid u izvor kapitala. Uostalom, takvu obvezu Hrvatska je preuzela i u međunarodnim konvencijama kojima se pokušava stati nakraj pranju novca i prljavom kapitalu. Za sve transakcije iznad 105.000 kuna obvezna je provjera novca.
Pokaže li kontrola da je nečija imovina bitno vrednija od legalnih primanja na koja je plaćen porez, razliku će dodatno oporezivati, kao što to radi kod ostalih poreznih utaja. Imena “sumnjivih” kupaca vjerojatno će ostati tajna kao i dosad, a posljednjih je godina bilo pokušaja da se uđe u trag utajenom novcu.
Bivši ministar financija Ivan Šuker još je 2009. potpisao “Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri” koji omogućuje poreznim vlastima da od svih građana traže podatke o imovini i izvorima prihoda. Pravilnikom je izričito navedeno da će Porezna uprava prikupljati podatke o fizičkim osobama: vlasnicima plovnih objekata, motornih vozila, zrakoplova i nekretnina. Jednako tako provjeravat će se vlasnici i suvlasnici poduzeća koji će se morati izjašnjavati o privatnoj imovini, vlasništvu nad tvrtkama, ušteđevini, načinu na koji su došli do imetka i slično. Nakon donošenja pravilnika sve je utihnulo pa javnost nikad nije dobila odgovor dokle se došlo.
Otpis 12,5 mlrd. kuna duga
Inače, Linić sada tvrdi da se evidentirani porezni dug popeo na 50 milijardi kuna, pola toga više nije realno naplativo, a kada je riječ o ostatku, Linić dodaje da će “pola biti naplaćeno, a pola će biti usmjereno u očuvanje radnih mjesta i tvrtki” Prevedeno, to bi značilo da će država tvrtkama otpisati oko 12,5 milijardi kuna poreznog duga ako ih to može održati na životu. Procjene kome i kako, to tek treba vidjeti. Vlada će objaviti dvije liste dužnika, na jednoj će biti građani, fizičke osobe, a na drugoj tvrtke.
već sam se pobojao za sve te proklete smradove, a onda vidim: \"Zbog zastare je provjera moguća samo od 2009. godine do danas.\" ništa novoga u horvatistanu!!