Prepiska o lex Agrokor

7 pitanja i odgovora o aferi Mailovi: ovo je glavni cilj

Martina Dalić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
11.05.2018.
u 08:34

Prijave protiv Martine Dalić podnošene su i ranije, ali DORH dosad nije našao elemente za pokretanje kaznene odgovornosti

Nakon objave prepiske potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ekipe stručnjaka koja je prije godinu dana smišljala lex Agrokor mnogi inzistiraju samo na sadržaju tih mailova i odbacuju “grebanje” po drugim pitanjima poput traganja za onim tko je lansirao te mailove, zašto sada, u čijem je to interesu i sl. Sadržaj mailova jest bitan, no sve je zanimljiviji i kontekst.

1.Tko je u javnost mogao pustiti mailove kojima potpredsjednica Vlade dogovara lex Agrokor?
Svaki od uključenih u prepisku, a njih je u nekim trenucima bilo i više od 20. Prema nalazima stručnjaka mailovi nisu skidani sa servera, niti je mail hakiran. Sadržaj je skinuo netko od zainteresiranih adresata. U novinarskim i širim krugovima najviše sumnje pada naravno na samog Ivicu Todorića, koji i jest najavljivao da ima neke mailove za objavu. Prema toj tezi, Todorić je nakon dvije sudske odluke, onog u Londonu, a posebno Ustavnog suda “pukao” i poslao mailove na objavu, premda je bilo planirano još ih čuvati od javnosti. Druga, najpopularnija teza kao najvjerojatniji izvor spominje Zorana Besaka, jednog od adresata, a kojega je u grupu predložio tada utjecajni političar Mosta iz Istre, Ladislav Turčinović. On je u svim mailovima bio u “cc”.

2.Zašto su mailovi pušteni u javnost godinu dana nakon što su pisani?
Tko je određivao “tajming”? Onaj poslije objave nalaza Ustavnog suda da je s “lexom” sve u redu i da nagodba može ići dalje. Jedna od teza je da su mailovi bili dulje vremena u pripravi, a objavljeni su kada je to procijenila “zainteresirana strana”. Taj je bio dobro informiran i računao je da će unutar Ustavnog suda biti otpora “legalizaciji” zakona, a kada se pokazalo da taj otpor nije bio dovoljan da se sruši lex, krenulo se u stvaranje kaotične situacije i krize koja bi mogla rezultirati – ili padom Vlade, što bi izgledno zaustavilo i potpisivanje nagodbe oko Agrokora, ili barem novim preslagivanjem karata. Zainteresiranoga treba tražiti u krugovima onih koji najviše gube ovakvom nagodbom oko Agrokora, dakle među moćnim hrvatskim koncernima koji su zbog vlastitih pogrešnih procjena umjesto vjerovnika postali vlasnici obezvrijeđenih dionica.

3.Je li bitka za Agrokor gospodarsko ili političko pitanje?
Odgovor je – jest! I gospodarsko i političko, kao što se to jako dobro sada vidi. Nagodba još nije potpisana, a vidimo da onima koji svakako žele spriječiti njezino potpisivanje koje je najavljeno za srpanj, nije problem u tom cilju niti pokušati rušiti Vladu Andreja Plenkovića. Koji, kažu politički upućeni, pak ne može dozvoliti pad ministrice Dalić, jer bi ga ona mogla povući za sobom. Slabljenje Plenkovića odgovara i Mostu koji je jako angažiran, SDP-u, ali i njegovim protivnicima u HDZ-u koji, pretpostavka je, ipak ne bi dozvolili slabljenje Plenkovića do opasne razine, kada bi uistinu i bila ugrožena njihova vlada.

4.Što bi se dogodilo da nije uspjela nagodba o Agrokoru?
Taj posao još nije dovršen, no kada bi došlo do povratka na zatečeno stanje od prije više od godinu dana, bio bi moguć samo stečaj, u kojemu de facto svi gube. Stečaj, dakle nije u interesu niti onih koji su pokrenuli objavljivanje mailova. Njihov je interes da na bilo koji način zaustave potpisivanje nagodbe. Valja reći da zastoj i kaos sada očito ne odgovara ruskim bankama, kojima nagodba donosi puno, više od 40 posto budućeg suvlasništva u Agrokoru.

5.Tko su Mostovi ljudi u neformalnom timu za lex Agrokor?
Mostovci ne kriju da su u neformalnu radnu skupinu bili predložili Z. Besaka, dakle kao osobu iz Etične banke čiji su im se angažman i ideje sviđale. Premda HDZ aludira na tu vezu, ta priča previše ne drži vodu. Da su mostovci imali ikakav pristup tim mailovima ili putem Besaka, iskoristili bi ih u trenutku kada su u Saboru tražili smjenu M. Dalić ili kada su tražili da se Agrokorom pozabavi posebno saborsko povjerenstvo.

6.Ima li u mailovima što sporno s kriminalističkog stanovišta?
Nedvojbeno je da mailovi Martine Dalić i koautora lex Agrokor imaju kvalitetu za propitivanje političke odgovornosti potpredsjednice Vlade, te mogućih sukoba interesa, a osobito načela djelovanja dužnosnika. Na pitanje o kaznenoj odgovornosti teško je odgovoriti jer sami e-mailovi nisu dostatni za odgovor. Politička stranka Slobodna Hrvatska podnijela je kaznenu prijavu protiv Martine Dalić zbog sumnje u počinjenje triju kaznenih djela, zloporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem i zloporabe povlaštenih informacija.
Je li Dalić iskoristila svoj položaj ili prekoračila granice svoje ovlasti kako bi drugoj osobi pribavila korist ili prouzročila štetu? Naizgled jednostavno pitanje za laike koji su iščitali e-mailove potkrijepljene novinskim interpretacijama, s kaznenopravnog stajališta je puno složenije. Prekoračenje granica etike, pa i eventualno počinjene nekog prekršaja, još je daleko od kaznene odgovornosti. Tko je i kakvu korist ostvario, i je li to uzročno povezano isključivo s radnjama koje je poduzimala Dalić? Kod trgovanja utjecajem Dalić je svoj položaj trebala iskoristiti radi posredovanja kako bi se obavila neka službena ili druga radnja koja se inače ne bi obavila, i obrnuto. I kod zloporabe povlaštenih informacija, prvo je pitanje što je to povlaštena informacija i je li ona neovlašteno otkrivena, priopćena, predana ili učinjena na bilo koji način dostupnom drugoj osobi. S tim da se u nekim od oblika tog kaznenog djela dovodi u vezu i s financijskim instrumentima. Recimo, HANFA ima opsežnu definiciju kad se neka informacija “u vezi s financijskim instrumentima i ili izdavateljem” smatra povlaštenom. Odnosi li se to, recimo, i na zahtjev Ante Ramljaka upućen Dalić da joj Ivan Crnjac kao financijski direktor Agrokora nabavi financijske bilance za 2015. i 2016. pri čemu potonje još nisu objavljene? U svakom slučaju e-mailovi ne daju odgovor je li Crnjac tomu i udovoljio, i ako jest, je li netko te informacije iskoristio i kako.

7.Treba li DORH pokrenuti istragu?
DORH je priopćio da “nadležno državno odvjetništvo postupa po nekoliko podnesenih mu kaznenih prijava vezanih uz trgovačko društvo Agrokor i za potrebe tog postupanja, između ostalog, razmatra relevantnost informacija objavljenih u javno dostupnim izvorima”. Prijave su protiv Martine Dalić podnošene i prije, ali dosad očigledno državno odvjetništvo nije našlo elemente za pokretanje njezine kaznene odgovornosti.

Komentara 32

DU
Deleted user
08:53 11.05.2018.

agrokor ce biti tema i to svakodnevna u iducih 10 godina....

BE
berija
09:59 11.05.2018.

Bilo je istražno povjerenstvo, inicijative za smjenu, tužbe Ustavnom sudu. Sada i ova hajka - novinari, poslije studenata na filozofskom fakultetu najmanje pismena grupacija u RH, potenciraju raspravu o Martini Dalić umjesto o bitnim temama jer jedino o glupostima i znaju pisati. Po meni, važnija je tema sigurnosno pitanje - kako je moguće da član vlade komunicira o pitanjima vezanim za državne poslove preko privatne elektroničke pošte, kako je moguće da to iscuri, tko je uhićen radi povrede prava na tajnost privatne komunikacije. Sad i onaj debeli hlačepad tvrdi da i on ima nekakvu SMS prepisku, transkripte... Zaboga, zar svatko zna o čemu, s kim, kad, zašto i gdje ministri razgovaraju? Što je sa zaštitom mojih podataka koje imaju državne službe? Tko štiti moju privatnost kad privatnost ministara ne postoji?

DU
Deleted user
09:05 11.05.2018.

Spašavanje Agrokora? Rupe bez dna? koja laž. HDZ je stranka koja zaustavlja razvoj hrvatske. Suviše kriminalna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije