“Molim da se i mene iseli mojoj obitelji u Srbiju, u Bogatić, kuda sam ja spreman dobrovoljno da odem zajedno sa transportom Srbijanaca, koji će biti iz ovoga logora vraćeni prisilno u Srbiju, na trajan boravak”, piše svojeručno 15. travnja 1941. Nikola Višnjić, Srbin iz Gunje, Ustaškom povjereništvu u Koprivnici, na dan osnivanja prvog ustaškog koncentracijskog logora u NDH.
1500 dokumenata
Njegovo pismo jedan je od oko 1500 dokumenata o logoru Danici, tri kilometra sjeverno od središta Koprivnice, koje je povjesničar Zdravko Dizdar nakon 40-godišnjih istraživanja jučer, na 75. godišnjicu osnivanja logora, donirao koprivničkom muzeju, a dio ih je izložen.
Na temelju prikupljene građe napisao je monografiju o Danici, čiji bi prvi tom svjetlo dana trebao ugledati ove godine. Iduće će Dizdar objaviti dokumente, a 2018. godine i popis logoraša, s čijom se brojkom u bivšoj Jugoslaviji licitiralo i do 30.000.
– Imao sam uvid u arhive u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu i nedvojbeno sam utvrdio da je kroz logor Danicu prošlo 4800 zatočenika, od kojih 800 žena. Svi su orobljeni i mučeni prije no što su poslani u Jadovno, Jasenovac ili u neki od njemačkih logora, gdje ih je pobijeno više od 90 posto – kazao je Dizdar.
Ideja nastala u emigraciji
Kustos Dražen Ernečić, autor izložbe i urednik Dizdarove knjige, dometnuo je kako postoje dokazi da je u samom logoru ubijeno oko 30 logoraša. Istaknuo je da se među izlošcima nalazi i fotografija nekadašnjeg ulaza u logor, koja se prvi put objavljuje.
U rukopisu svoje knjige, čiji je dio također jučer izložen, Dizdar piše da je ideja o logoru kod Koprivnice nastala još u ustaškoj emigraciji u Italiji, vjerojatno na poticaj Martina Nemeca i Mije Bzika, koprivničkih ustaša iz okruženja Ante Pavelića. Dokumenti svjedoče da je na dan poglavnikova dolaska u Zagreb, upravo 15. travnja, Stjepan Pižeta “udijeljen na službovanje za političkog logornika u sabiralištu logora Danica na položaju zapovjednika”.
Logor je ispražnjen 1. rujna 1942. godine, a iduće je u bombardiranju uništena većina zgrada. Spomen-područje nikad nije do kraja uređeno. Na većem dijelu prostora nekadašnjeg logora danas je logistički centar i parkiralište za kamione prehrambene kompanije Podravke.
>> 'Jasenovac zaboraviti nećemo i ne smijemo, ali s Hrvatskom hoćemo mir i dobre odnose'
>> Kako je na Sajmištu nastajala 'džamija'
Peterančan, sorry ali mislim da si fulao temu.Ovdje se govori o logoru za Srbe,znaci nema potrebe o ovome tvom tekstu i o teorijama zavjere. Ja volim povijest i dosta pratim cinjenicko stanje ne ideolosko ili lazno( koliko je moguce). Taj logor i drugi na podrucju Hrvatske su postojali i normalno da treba pisati o tome ali kroz oci povijesti a ne kao neki vid krivnje ili ideologije.To je bilo mracno doba i nikad se ne ponovilo,isto smatram i poslijeratne godine. Nisi ti,nisam ja a bome tesko da je tko u Hrvatskoj kriv sad za te logore i zato nevidim razlog zasto ne istrazivati i pisati o tome.