"Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj", konferencija je održana u Splitu u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, a okupila je više od 100 sudionika iz sektora poljoprivrede, energetike i znanosti. Tom je prigodom predstavljena Studija o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj koju su izradili Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet agrotehničkih znanosti Osijek i Institut za jadranske kulture i melioraciju Krša.
Sinergija znanosti i gospodarstva
Dr. sc. Katja Žanić, ravnateljica Instituta za jadranske kulture, otvorila je konferenciju ističući kako je njihov institut, s tradicijom dugom 130 godina, posvećen unapređenju poljoprivrede Dalmacije. Dodala je da agrosolari predstavljaju sinergiju znanosti i gospodarstva. Mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, iznijela je podatak kako je RH treća u EU po financijskim štetama zbog od tuče, vjetra i drugih nepogoda, a uvođenjem obnovljivih izvora energije u poljoprivrednu proizvodnju, prihodi rastu.
– Naša je uloga pomoći konkretnim rješenjima. Agrosolari su jedno od tih rješenja, prilagodba klimatskim promjenama koja koristi i poljoprivredi i energetici – poručila je Pokrovac. Anđelko Katavić iz Splitsko-dalmatinske županije dodao je kako njihova županija promovira obnovljive izvore energije, a sve veći broj građana usmjerava se prema održivim praksama, što je pozitivna promjena koju žele poticati. Također, podržavaju realizaciju prve agrosolarne elektrane u županiji.
Snježana Đurišić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine podsjetila je na važan nacionalni cilj: do 2030. godine osigurati da 60% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Najavila je skoru izmjenu zakonske regulative koji će omogućiti bržu realizaciju tih projekata. Istaknula je kako je prostor vrijedan, neobnovljiv resurs koji moramo racionalno koristiti. To uključuje dvostruko korištenje zemljišta, u čemu agrosolari imaju svoju ulogu, stvarajući sjajnu simbiozu između poljoprivrede i energetike. Lina Dubina iz SolarPower Europe iznijela je najnovije zaključke o ekološkim i ekonomskim prednostima agrosolara koji su rezultat desetogodišnjeg iskustva.
– Agrosolari mogu povećati prinos usjeva do 60% te osigurati do 60% više oprašivača – istaknula je Lina Dubina. Mr. sc. Jakša Rošin iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako je Studija pokazala da bi postavljanje agrosolara na samo 1% raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj moglo generirati oko 900 MW električne energije – što je jednako ukupnoj trenutačnoj snazi solarnih elektrana u zemlji.
Dr. sc. Mislav Kontek, agronom iz tvrtke EnergoVizija istaknuo je kako biljke dobivaju puno više energije od sunca nego što im je potrebno za fotosintezu stoga se taj "višak" energije može iskoristiti za proizvodnju električne energije, što je nazvao dvostrukom žetvom, i hrane i energije.
Povrat investicije za pet godina
Dr. sc. Marin Čagalj iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša osvrnuo se na važnost masline, koja čini čak 80% voćaka jadranske regije te je predstavio talijansku studiju slučaja koja pokazuje povrat investicije u agrosolare u roku od pet-šest godina. Izvanredni profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Marko Karoglan izložio je specifične prednosti agrosolara za vinovu lozu.
Sudionici su se složili da je ključno podići razinu informiranosti među poljoprivrednicima i poboljšati koordinaciju među relevantnim tijelima kako bi se Hrvatska napokon našla na karti zemalja koje koriste agrosolare. Da bi se to ostvarilo nužno je da Ministarstvo poljoprivrede prepozna agrosolare kao važnu agrotehničku mjeru za ublažavanje klimatskih promjena te omogućavanje dodatnog prihoda poljoprivrednicima.
>> FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna
