BiH je uz Albaniju jedina zemlja koja još uvijek nema uspostavljenu akademsku istraživačku mrežu po europskim standardima.
Nema istraživanja
Unatoč činjenici da je radna skupina Ministarstva za promet i veze BiH
izradila idejni projekt rješenja akademske mreže, pristup svjetskim
trendovima znanja za domaće istraživače i studente, posebice medicine,
farmacije i prirodoslovnih znanosti, iz BiH i dalje je nedostupan.
Historijat akademske mreže u BiH datira još iz 1998. osnivanjem
BIHARNET-a, prve institucije za akademsku obrazovno-istraživačku mrežu
na razini BiH.
Ova mreža je bila podržana od EU-a, Vlade Slovenije i pet sveučilišta u
BiH: u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli te Univerziteta i Sveučilišta u
Mostaru. Cilj osnivanja BIHARNET-a bio je organizacija i rad
jedinstvene akademsko-istraživačke mreže u BiH. Međutim, taj projekt je
trajao samo dok su pristizale donacije.
Bez izvora financiranja sa samo tri zaposlenika, BIHARNET nije bio u
stanju izvršiti niti jednu zadaću u procesu uspostave akademske
obrazovno-istraživačke mreže. Iako BIHARNET formalno i danas postoji,
nažalost uopće ne funkcionira. Suština cijele priče oko
(ne)saživljavanja akademske istraživačke mreže u BiH sadržana je u
problemu zvanom politika. Naime, politika se uplela zbog tzv.
državotvornog karaktera akademske mreže, koja u ovom trenutku na razini
države pravno postoji, ali u praksi ne funkcionira.
U svijetu su priznate samo državne akademske mreže koje mogu
participirati u asocijaciji akademskih mreža. Iako su na kreiranju
izrade idejnog projekta razvoja akademske mreže sudjelovali stručnjaci
iz sva tri bh. dominantna telekoma kao najznačajniji nositelji
telekomunikacijske infrastrukture u BiH, predstavnici akademske
zajednice i stručnjaci iz Ministarstva prometa i veza, projektni
zadatak još uvijek nije prihvatilo Vijeća ministara BiH.
Naime, Vijeće ministara BiH treba suglasnost entiteta po ovom pitanju,
o čemu se Republika Srpska odmah očitovala smatrajući kako akademska
istraživačka mreža može biti samo u nadležnosti entiteta. Čak ni
Federacija nije pokazala interes za realiziranje ovog projekta. Iako
cijela infrastruktura ostaje i dalje u nadležnosti entiteta, RS nije
pristao na usvajanje idejnog projekta.
RS pronašo rješenje
U ovom trenutku manji bh. entitet pronašao je rješenje prema kojemu se
povezao na akademsku mrežu Srbije, i to samo Univerzitetski centar u
Banjoj Luci, iako nemaju pristup svjetskim knjižnicama za potrebe
istraživačkog rada. S druge strane, Sveučilište u Mostaru je
“konektirano” za akademsku mrežu u Hrvatskoj koja služi za
videokonferenciju, odnosno za predavanja na daljinu.
Upravo iz tih razloga administrativno upravljanje i međunarodno
zastupanje mreže trebalo bi realizirati u okviru buduće državne
agencije i mreže, koja bi se prema idejnom projektu trebala formirati
kao vladina agencija pri jednom od dva državna ministarstva: prometa i
veza ili ministarstva civilnih poslova u čijoj je nadležnosti visoko
obrazovanje.
PROJEKT Unatoč urađenom idejnom rješenju, pristup svjetskim knjižnicama nedostupan