Sve do ponedjeljka neće se znati je li se za dužnost predsjednika Vrhovnog suda prijavio još netko uz zasad troje kandidata - aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, te odvjetnici Lidija Horvat i dr.sc. Šime Savić. Naime, kandidati su u petak mogli prijavu podnijeti poštom, a u Zagrebu poštanski ured na Glavnom kolodvoru radio je sve do ponoći.
O kandidatima će neobvezujuće mišljenje dati opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe, a onda će predsjednik Zoran Milanović Hrvatskom saboru dati na glasovanje svoj prijedlog osmog predsjednik izabare li Sessu, ili devetog izabere li nekog od odvjetnika. Ako nikoga predloži, izlaže se riziku da se na novi natječaj nitko ne javi, ili da Hrvatski sabor ne prihvati njegov prijedlog.
Posljednja trojica predsjednika Vrhovnog suda bili su suci koji su prošli put od najnižeg do najvišeg suda. Sudstvo su poznavali iznutra do detalja. Đuro Sessa (2017.-2021.) jedino je od 1993. do 1996. prekinuo sudačku karijeru kad je bio konzul u Perthu u Australiji. Sudac je postao 1984. u Petrinji, pa je bio u Sisku i Zagrebu, te uz to ima 20-ak godina iskustva na upravljačkim funkcijama. Posljednji predsjednik s trostrukim mandatom Branko Hrvatin (2005.-2017.) čitavu je karijeru bio sudac. Doduše, Ivica Crnić bio je odvjetnik kad je imenovan "prvim sucem" (2001.-2005.), ali je prije toga bio ministar pravosuđa te 17 godina sudac u općinskom, okružnom i Vrhovnom sudu.
I Marijan Ramušćak bio je sudac, odvjetnik, zamjenik ministar pravosuđa, međimurski župan, i ministar uprave prije nego je postao čelnik Vrhovnog suda (1999.-2001.).
Zagrebačka odvjetnica Lidija Horvat rođena je 1977. i bila bi prva žena na čelu sudbene vlasti. Ipak ne bi bila najmlađa. Krunislav Olujić bio je nekoliko mjeseci mlađi kad je 1995. došao na čelo Vrhovnog suda (do 1997.). S tim da je prethodno bio na više dužnosti, pa i kao sudac, a u pet godina do Vrhovnog suda prošao ih je kao malo njih u čitavom životu. Od 1991. do 1995. bio je okružni tužitelj, saborski zastupnik, glavni državni odvjetnik, član Državnog sudbenog vijeća, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, član Predsjedničkog vijeća, predsjednik Državnog povjerenstva za provedbu referenduma i član Komisije za ratne zločine.
Milan Vuković bio je ustavni sudac, ali ni on nije imao redovnog sudskog iskustva, a ni iskustva na upravljačkim funkcijama, kad je, i to dvaput, došao na čelo Vrhovnog suda (1992.-1995. i 1997.-1999.). Ali, imao je 59 godina životnog iskustva od čega 31 godinu rada u odvjetništvu i stečeni ugled beskompromisnog borca za pravdu u politički mračnim vremenima. Vjekoslav Vidović bio je najstariji predsjednik sa 71 godinom (1990.-1992.) i dokazao se kao najviše "svoj", i to kad su se dr. Franji Tuđmanu rijetki opirali.
Kad bi Horvat ili Savić bili izabrani za predsjednika Vrhovnog suda, DSV bi ih morao imenovati sucima Vrhovnog suda. Horvat (43) je 10 godina mlađa od najmlađe od svih 37 vrhovnih sutkinja i sudaca. Ipak, ne bi bila najmlađi sudac u povijesti Vrhovnog suda. Vesna Vrbetić je to bila 1995. s 42 godine, te 14 godina sudačkog iskustva, te Renata Šantek 43 godine i tri mjeseca, te 16 godina sudačkog iskustva. Horvat bi izborom stekla pravo i da bude sutkinja do 70. godine, a prije 10 mjeseci ispunila je kandidacijski uvjet od 15 godina odvjetničkog rada. I kao vježbenica bila je u odvjetničkom društvu "Nobilo i dr.", a od 2007. samostalno radi. Ima i četiri godine iskustva kao sudski tumač za engleski jezik. Braneći Josipu Rimac lani je izazvala reakciju USKOK-a koji je odbacio njezine "zlonamjerne prigovore" da su zastali s ispitivanjem svjedoka zbog tada predstojećih parlamentarnih izbora odnosno jer je Uskok na godišnjem odmoru. Branila je i Zdravka Mustača, bivšeg šefa Udbe osuđenog u Njemačkoj za likvidaciju emigranta Stjepana Đurekovića. Zastupala je i Marka Perkovića Thompsona tvrdeći u tužbi da mu je Grad Pula zabranom koncerta povrijedio temeljna ljudska prava. Kad je 2019. na Europskom sudu za ljudska prava dobila presudu protiv RH zbog neodgovarajućih uvjeta smještaja zatvorenika u zagrebačkom zatvoru, za Hinu je izjavila kako je to od velike važnosti jer samo njen odvjetnički ured zbog uvjeta u zatvorima ima dvjestotinjak tužbi.
Dr. sc. Šimi Saviću (58) nije se 2015. ispunila želja da pravnu karijeru završi kao sudac Ustavnog suda. Za portal Šibenik.in tada je rekao kako je rođen u siromašnoj obitelji, te je trebao postati fratar, ali stjecajem okolnosti završio je policijsku školu, te dok je radio kao policajac završio je Pravni fakultet u Zagrebu. Ratne 1992. postavljen je za zapovjednika policije u Kutini. Za četiri godine, sedam mjeseci i jedan dan ratnog puta odlikovan je Redom hrvatskog pletera. U MUP-u je radio 12 godina, a u odvjetništvu je 25 godina. Zastupao je bivšeg ravnatelja policije Vladu Dominića u postupku u vezi sa sukobom interesa. Široj javnosti poznat je po zastupanju jedinog preživjelog vatrogasca na Kornatima Frane Lučića. Lani je Lučić javno čestitao Saviću na doktoratu na Pravnom fakultetu u Mostaru. Njegov bivši odvjetnik postao mu je prijatelj pa je imao potrebu reći da je on "pošten i častan te snažno stručan", prema objavi na Dalmatinskom portalu. I, što se njega tiče, kako je tada rekao, sada može postati predsjednik, premijer ili neki ministar.
Podsjećamo, Milanović je obećao beskompromisnog, moralno besprijekornog i najboljeg, a ne najpodobnijeg predsjednika VSRH.
"Ako nikoga predloži" - ma bravo. Ako nikoga predloži onda je nekoga ne predložio.