Kako smo prije deset dana obilježili 10. godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a iduće nas godine očekuju i novi izbori za Europski parlament, bili su to povodi za razgovor s v. d. voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Majom Ljubić Kutnjak, koja je na toj funkciji od svibnja.
Jesu li se i kako građani naše zemlje srasli s činjenicom da smo dio EU?
- Transformativan učinak članstva Hrvatske u EU evidentan je u cijeloj zemlji. Ne samo u smislu ekonomskih i društvenih promjena, već i onih političkih koji se odnose na razvoj političke kulture i određenih političkih procesa koji su pridonijeli demokratizaciji društva. Naravno, vidimo i neke opipljive prednosti i rezultate izdašnih ulaganja, poput Pelješkog mosta. Tu su još i bolja povezanost zemlje, otvaranje novih radnih mjesta, rast životnog standarda... Zapravo, ta je lista nepresušna. Velika dobrobit članstva je i zaštita EU vrijednosti, vladavine prava, borbe protiv diskriminacije, solidarnosti, koja je tijekom raznih uzastopnih kriza zasjela na prvo mjesto. Te EU vrijednosti vidimo u svakodnevnom životu. Naš Ured u početku je informirao građane o prednostima članstva, što to znači za svakodnevicu, za vrijednosti, politike i zakone EU koji su ponekad vrlo kompleksni pa smo ih nastojali pretočiti u jednostavan jezik. A proteklih 10 godina u EU u svakodnevici znači da više nemamo jednokratne plastike, imamo zdraviji zrak, jedemo zdraviju i sigurniju hranu, naša se djeca igraju sigurnijim igračkama... Dakle, i potrošačka su prava sad puno veća.
Sve smo zakone morali uskladiti s raznim europskim uredbama, koje znaju biti građanima nerazumljive. Zbog čega su se naši građani najviše obraćali vašem uredu?
- Prvih godina članstva svakako su to bila potrošačka prava. I u to vrijeme Ured je više radio na razumijevanju kako funkcioniraju institucije EU, koja je uloga Europskog parlamenta i što tamo rade naši zastupnici. I tijekom tih 10 godina održali smo više od 200 javnih događanja i konferencija na teme o kojima se raspravljalo u EU parlamentu. Uvijek nastojimo biti aktualni i relevantni. Posebno smo usmjereni na rad s mladima te usko surađujemo s obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj te zajedno s njima pokušavamo dati nacionalni okvir određenim temama. Cilj je - europskim politikama uvijek dati nacionalni kontekst. Što se tiče mladih, osim što nudimo razne programe razmjene i posjeta EU parlamentu, EU parlament ulaže jako puno napora u proces dijaloga s mladima pa imamo razne mehanizme zahvaljujući kojima se mladi mogu zauzeti za sebe i time pridonijeti oblikovanju svoje budućnosti. Tu je i naše istraživanje Eurobarometar koje govori što građane tišti, a čega bismo voljeli imati više.
I naše građane u Hrvatskoj najviše tišti korupcija, inflacija i to što političari ne pokazuju dovoljan interes za probleme građana.
- Europljane s razlogom brine kriza troškova života. Oni žele vidjeti više djelovanja EU parlamenta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te u sferi javnog zdravstva, što je dijelom posljedica pandemije. U Hrvatskoj veći postotak građana želi gospodarski oporavak i stvaranje novih radnih mjesta. Europa je dala odgovor i na pandemiju i na energetsku krizu koja se produbila ruskom agresijom na Ukrajinu jer je uspjela naći rješenje programom oporavka koji je na raspolaganju svim državama članicama. Europa nudi rješenja koja nijedna država članica ne bi mogla iznjedriti sama.
Prošla godina bila je Europska godina mladih, a ova godina je Godina vještina s ciljem da se smanji nezaposlenost mladih. No, ulaskom u EU naša je zemlja doživjela veliki egzodus, pogotovo mladih.
- Mladi su našli mnoge prednosti koje su došle ulaskom Hrvatske u EU. Imali su jednaka prava i mogućnosti kao i svi drugi mladi diljem Europe. Imali su pravo sudjelovati u svim dijalozima i zagovarati svoja prava, ostvarivati brojne studentske razmjene... Taj trend odlaska u druge zemlje bilježile su i ostale članice pri ulasku u EU. Ako se mladi žele vratiti, potrebno je raditi na tome da im se osigura okruženje koje bi podržavalo njihov rast i razvoj. Nas veseli činjenica da se, što doznajemo razgovarajući s mladima u završnim razredima srednjih škola koje sudjeluju u našem programu Škole ambasadori EP-a koji se provodi u 60 škola diljem Hrvatske, mnogo mladih želi obrazovati negdje u Europi, ali se žele i vratiti u svoje lokalne sredine te svojim vještinama unaprijediti život u svom kraju jer vide brojne koristi od ostanka u Hrvatskoj. To govore mladi i u velikim i u malim sredinama. Važan nam je i podatak da se bilježi uzlazni trend angažiranosti mladih u lokalnoj zajednici i u organizacijama mladih.
No kada je riječ o dostupnosti informacija i mogućnostima, jesu li mladi iz manjih mjesta posve ravnopravni u odnosu na mlade koji žive u urbanim sredinama?
- Mladi u većim sredinama sigurno lakše dolaze do informacija i povezuju se, ali upravo zato naš Ured radi s brojnim udrugama civilnog društva svuda u Hrvatskoj. Zato EU parlament i pri pripremi kampanje za izbore ističe suradnju s organizacijama civilnog društva koje najbolje poznaju probleme lokalne zajednice. Predsjednica EU parlamenta Roberta Metsola mladima je u razgovoru nedavno u Zagrebu rekla: Pozovite političare na odgovornost. Političari trebaju imati jasnije poruke građanima uoči EU izbora".
Što je mladima u Hrvatskoj najbitnije, što njih najviše zabrinjava?
- To su zelene teme, digitalna tranzicija, klimatske promjene i zapošljavanje. Znamo da se mladi u Hrvatskoj dosta kasno odvajaju od roditeljskog doma, stoga vidimo i velik interes za socijalne politike, politike stanovanja. Znači, zanima ih sigurnost egzistencije radom, sigurnost življenja brigom za prirodu i sloboda kretanja.
VEZANI ČLANCI:
VIDEO Trešnjevačka tržnica pretvorena je u besplatno ljetno kino
I naravno, na slici je i zastava LGBT ludila, pa je zapravo prava namjera ovog teksta suptilno dati do znanja čitateljima, da samo uz prihvaćenja ovog LGBT zla možemo dobiti sredstva iz fondova... jadno i patetično