Nije samo jedan trenutak za koji se može reći kako je ključan u Drugom svjetskom ratu. No, ima jedan koji je doista najvažniji ali istodobno i najmanje spektakularan. Riječ je o razbijanju poznate šifre Enigma kojom su nacisti kodirali poruke. Dešifriranje njemačkih poruka dogodilo se u Bletchley parku, sjedištu Government Code and Cypher Schoola, dakle ustanove koja se profesionalno bavila šifriranjem za potrebe britanske vlade i vojske.
Čovjek koji je najzaslužniji za probijanje Enigme zvao se Alan Turing. Turing, koji se školovao i na američkom Princetonu, jedan je od najpoznatijih britanskih matematičara. Još kao mladić, dok je pohađao Cambridge, dokazao je kako se ne mogu baš sve matematički problemi riješiti automatski. Tek će se poslije vidjeti koliko je važno to dostignuće jer nakon rata će Turing osmisliti stroj koji je mogao procesirati informacije na logičan način.
Nažalost, njegova je ideja odbačena i tako taj Nacionalni laboratorij za fiziku nije postao prvom ustanovom koja će sklopiti – moderno računalo. A ono je trebalo biti daleko brže od svega što se tada pojavilo pod tim imenom. Nažalost, Turing umire mlad i osramoćen. Optužen je i kažnjen zbog navodne homoseksualnosti što se tada smatralo sigurnosnim problemom pa tako više nije smio raditi u ustanovama ovakve vrste. Ubio se progutavši cijanid sa tek 42 godine.
