Plenkovićeva Vlada vjeruje da nas u ovoj godini očekuje blaži pad ekonomije, a posljedično i BDP-a (minus 8%) od očekivanja s početka pandemije, ali i sporiji oporavak u idućim godinama. Primjerice, 2021. mogli bismo vratiti izgubljenih 5 posto, a godinu kasnije nešto više od 3 posto, što znači da bismo tek u 2023. ušli s razinama BDP-a koje smo imali prije početka pandemije.
Porezna normala tek 2022.
U jučer prihvaćenim Smjernicama ekonomske politike za sljedeće tri godine nema velikih iznenađenja. Premijer Plenković i njegov ministar financija Zdravko Marić sastavili su ambiciozan plan državne potrošnje u kojemu stavka pomoći, odnosno sredstva iz europskih fondova igraju sve važniju ulogu. Dotok europskog novca prošle je godine bio manji od 15 milijardi kuna, ove bi trebao premašiti 18 milijardi, a već iduće snažno porasti na 25 milijardi kuna.
Kako rastu ta sredstva, povećava se i ukupni proračun – za iduću godinu Vlada planira 147 milijardi kuna svih prihoda, ali i 157 milijardi kuna rashoda! Manjak bi bio desetak milijardi kuna ili 2,9% BDP-a, za dlaku ispod maastrichtskih 3 posto! Već 2023. proračunski bi deficit trebao pasti ispod 2 posto, što bi jamčilo i neometano uvođenje eura. Porezni prihodi u idućoj će godini podbaciti ispod visine prikupljenih poreza u 2019. godini za oko 2,7 milijardi kuna, dok će za ovugodinu podbačaj biti između 16 i 17 milijardi kuna!
Porezni bi se prihodi tek za dvije godine mogli stabilizirati i vratiti u uzlaznu putanju, dok bi se kod doprinosa povrat na pretkoronske vrijednosti mogao dogoditi iduće godine. Smjernice su inače uvertira u izradu proračuna za 2021. godinu, a one pokazuju da vladajuća ekipa u Banskim dvorima s dosta optimizma gleda naprijed i nije uznemirena zbog povećanja virusnih infekcija širom svijeta i mogućeg produbljivanja krize!
Ugrubo, kad je riječ o rashodima, očekuje se povećanje izdatka za kamate, smanjenje subvencija tvrtkama, ali i povećanja rashoda za zaposlene, odnosno plaće. Ministarstvo financija navodi da će naknade građanima i kućanstvima činiti najvažniju skupinu rashoda proračuna i one se planiraju na 52,7 milijardi kuna, uz povećanje od 1,5 milijardi. Podebljat će se tako stavka za mirovine za 1,2 milijarde kuna zbog očekivanih indeksacija mirovina i rasta broja korisnika.
Budžet za socijalne pomoći i naknade bit će veći za 405 milijuna jer se uvodi nova isplata – nacionalna mirovina od 800 kuna za starije od 65 godina koji nemaju uvjete za mirovinu (minimalnih 15 godina staža), a žive u kućanstvima čiji su prihodi manji od 800 kuna po članu kućanstva. Jednako tako veća je i naknada za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom povećala te više nije 2500, već 4000 kuna.
Veća sredstva potrebna su i zbog ovogodišnjeg povećanja maksimalnog iznosa naknade plaće zaposlenog i samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja roditeljskog na 170% proračunske osnovice mjesečno, odnosno na 5654,20 kn mjesečno. Izdaci za plaće također rastu za 1,3 milijarde kuna na 23,6 milijardi kuna (zdravstvo je izvan državne riznice), a Vlada bi tek trebala krenuti u razgovore sa sindikatima javnog sektora oko osnovice plaća u idućoj godini. Sindikati su pristali na odgodu dva povećanja osnovice po dva posto u ovoj godini te očekuju da im se to nadoknadi u idućoj.
Više dobijemo, više i dajemo
Proračunski bi rashodi 2023. godine trebali narasti do 160 milijardi kuna. No, te bi se godine “pomoć” iz inozemstva mogla smanjiti za dvije milijarde kuna u odnosu na 2022. godinu na 24,4 milijarde jer se do 2022. planiraju potrošiti namijenjena nam sredstva za saniranje šteta iz potresa te europskog fonda solidarnosti.
Kamata bi iduće godine trebale “pojesti” 7,8 milijardi proračunskih kuna, no nakon toga očekuje se njihov pad prema 6 milijardi kuna u 2023. godini. Jednako kao što nam rastu prihodi od pomoći iz EU, tako se množe i naše obaveze, pa ta stavka skače s 27 milijardi kuna u ovoj na 33,6 milijardi kuna u idućoj godini.
Bdp pada a place uhljebima rstu , dok se drzava zaduzuje da tim istim ugodi, do kad to moze trajat i kuda vodi , ?u propast.