Demokrati poručuju da su tri najvažnije predizborne teme rat u Iraku, Irak i opet samo Irak. Republikanci pak potiskuju ratne slogane i biračima govore o boljem životu građana jer tvrde da su upravo oni smanjili poreze te im poručuju da bi taj "obećani američki raj na zemlji" mogli izgubiti ne budu li glasovali za njih. Tako bi se najkraće mogla opisati atmosfera koja vlada u dva suprotstavljena politička tabora u Americi uoči kongresnih izbora koji se održavaju u utorak, 7. studenoga.
Izborna kampanja kulminirat će ovog vikenda i krenuti u smjeru one "svatko protiv svakoga" te bi na sve strane, uz obećanja kojih su pune političke torbe, mogle pljuštati ozbiljne uvrede i izvlačenje prljavog rublja koje se, eto, u dva dana ne može brzo oprati, a listići s imenima kandidata čekaju da ih zaokruže.
Isključivi krivac
Amerikanci u utorak biraju svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu Kongresa, ali i samo trećinu od 100 zastupnika u Senatu te 36 guvernera saveznih država pa se stoga ovi izbori, koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, nazivaju djelomičnima ili "mid terms".
Opterećeni ratom u Iraku i nepopularnošću svog predsjednika Georgea Busha, kojega šezdeset posto građana smatra isključivim krivcem za neuspjeh na Bliskom istoku, republikanci iščekuju izbore s velikim strahom da bi nakon 12 godina dominacije mogli izgubiti većinu u Kongresu.
Demokrati bilježe znatnu podršku birača, i to ne zbog toga jer su ponudili bolje programe ili brzo rješenje za izlazak iz Iraka, odnosno u ratu protiv terorizma, nego upravo zbog Bushovih pogrešaka i lažnih izjava da je pronašao Sadamovo oružje za masovno uništavanje. Njima, dakle, u nastojanju da preuzmu Kongres više od svih promidžbenih poruka, marketinških političkih trikova ili pametnih političara pomaže činjenica da su Amerikanci iscrpljeni republikanskim ratnim temama, visokim izdvajanjima za vojsku i oružje te, što je najgore, žalosni i ljutiti zbog svakodnevnih pogibija vojnika u Iraku. A broj je poginulih američkih vojnika u listopadu zloslutan 101.
Pitanje sigurnosti
Ne čudi stoga što Bush prema preporuci svojih savjetnika, predvođenih dokazanim izbornim magom Karlom Rowom, predizbornu retoriku usmjerava na gospodarske teme i na pitanje sigurnosti Amerike, ne ulazeći u dublje analize situacije u Iraku. "I za dvije godine, kad ja više ne budem glavni u Ovalnom uredu, ovoj će zemlji ostati pitanje sređivanja stanja na Bliskom istoku i rat protiv terorizma. Mi ga vodimo u Iraku kako bismo spriječili teroriste da presele rat u Ameriku", poručuje predsjednik.
Demokratima uz mogućnost da zadrže sva postojeća zastupnička mjesta nedostaje još 15 novih da bi preuzeli kontrolu na Capitall Hillu, a u Senatu ih očekuje bitka za šest novih ljudi. Iako ispitivanja javnosti ponovno pokazuju da je oporba u prednosti, u nekim saveznim državama i do nedostižnih 20 posto, ozbiljni politički analitičari ne žele s potpunom sigurnošću komentirati da je za "republikance sve gotovo" ili da će hametice biti potučeni.
Povjerenje građana
Stephen Wayne, profesor na Sveučilištu George Washington, izjavio je za Glas Amerike da "Republikanska stranka i dalje ima prednost u pitanjima povjerenja građana u opću sigurnost zemlje". Ipak, priznaje da nacionalna sigurnost zemlje nije tema koja će pomoći republikancima kao što je to bio slučaj na predsjedničkim izborima kada je Bush, unatoč svim demokratskim upozorenjima i optuživanjima, i drugi put izabran za šefa države.
Mnogi se slažu da će izbori 7. studenoga biti poput referenduma o ratu u Iraku koji će pokazati da je i dio republikanaca izgubio poštovanje prema svom predsjedniku i stranci. Desnije orijentirani i poznati kao promicatelji konzervativnijih životnih vrijednosti, mnogi republikanci ne mogu zaboraviti nedavnu seksualnu aferu kongresnika Marka Foleyja za čije se skandalozno ponašanje znalo već godinama, ali se ono nije sankcioniralo.
Tu su i korupcijski skandali s lobistom Jackom Abramoffom koji su otvorili Pandorinu kutiju među vladajućom elitom. Glasači će, zaključuju vodeći kolumnisti New York Timesa, kazniti republikance i Busha ne samo zbog Iraka i rušenja ugleda Amerike u svijetu nego i zbog bahatosti i privatizacije državnih dužnosti. Više se ne kriju spoznaje da je korupcija prisutna i u vrhu države, a Bushovi ljudi ponašaju se kao da je proračun prikupljen kako bi se iz njega plaćali njihovi prijatelji za poslove po zemlji i svijetu.
Propusti i šokovi
Ankete pokazuju da je velika većina građana razočarana i da ne očekuje izbore s posebnim optimizmom, ali unatoč svim demokratskim propustima i šokovima koje im priređuju političari, Amerikanci vjeruju u svoj državni sustav i mogućnost da uvjetuju promjene i odlučuju o onima koji će ih predstavljati. Kome će se prikloniti nezavisni birači i oni koji još ne znaju bi li podržali svoje demokrate ili njihove republikance, pitanje je na koje će se odgovor znati tek nakon utorka i završenih izbora.
Upravo takvi glasovi, a ne oni dobiveni stranačkom stegom, mogli bi u posljednjem trenutku odlučiti koja će politička opcija preuzeti Capitoll Hill, a potom i zacrtati put prema predsjedničkim izborima 2008. godine.
