Nakon pobjede oporbenih demokrata u Kongresu i Senatu slijede promjene
u američkoj vanjskoj politici, prije svega u ratovima u Iraku i
Afganistanu. "Vijetnamskog šoka", kao 1968. godine nakon
Tet-ofenzive kad su čak i marinci bacali oružje i bježali u
prekrcanim helikopterima, a ljudi kod kuće svakodnevno
demonstrirali nema. U Iraku ipak najviše ginu Iračani, a ne
Amerikanci. Prema ispitivanjima, 47 posto građana SAD-a želi povlačenje
iz Iraka, dok je drugih 47 posto protiv prebrza izvlačenja postrojba.
Birači su Bushu zadali snažan udarac, ali on nije nokautiran.
Međutim, novi predstavnički dom s demokratskom većinom sastat će se tek
u siječnju 2007. godine, a to je predizborna godina za predsjedničke
izbore 2008. godine, koje demokrati pod svaku cijenu žele dobiti jer
Bijela kuća određuje vanjskopolitičku orijentaciju vodeće svjetske
sile. Hrvatska je doduše baš od Georgea Busha dobila jamstva za ulazak
u zapadni obrambeni savez, ali tu ne treba očekivati promjene. Sve su
istočnoeuropske zemlje prešle taj put. NATO je dionica na političkoj
cesti, međupostaja na putu u Europsku uniju.
S druge strane, prisjetimo se da je u vrijeme dok je Bush stariji bio u
Bijeloj kući vodeća svjetska sila stajala po strani i pravila se da ne
vidi velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tek su
američki demokrati donijeli promjenu, potisnuvši pasivne Europljane,
koji nisu mogli zaustaviti Miloševića, u drugi plan.
Valja podsjetiti da je predsjednik Bill Clinton, demokrat, američkim
"zelenim svjetlom" zapravo omogućio Oluju i oslobađanje okupiranih
područja. Također se treba prisjetiti da je Clinton na Miloševićeve
krvave pohode odgovorio bombardiranjem Srbije. Američki demokrati su
tradicionalno okrenuti suradnji s Europom i znakovito je da im je na
pobjedi prvi čestitao Javier Solana. Vanjskopolitički glasnogovornik
demokrata John Biden, upitan hoće li pokrenuti istragu o Iraku,
odgovorio je da su tamošnji propusti prošlost i da se treba okrenuti
budućnosti.
Jedan od pokazatelja da bi budućnost mogla donijeti promjene jest i to
da će ipak još ove godine biti objavljena odluka o Kosovu. Uzaludni su
bili manevri Beograda s prijevremenim izborima u cilju odgađanja te
odluke, baš kao i Koštuničine najave da će "Rusi spriječiti neovisnost
Kosova". Poznato je da je svaka najava povratka Rusa u balkansku
političku igru za američke diplomatske uši kakofonija.
Hoće li se Bijela kuća u demokratskoj postavi 2008. godine vratiti na
Balkan? To je sada teško reći. Sada će Amerika započeti s postupnom,
izlaznom strategijom iz nepopularnih ratnih područja u svijetu. Ali
naravno da Balkan ne može ostati izvan euroatlantskih integracija!
PLANET POLITIKE
