Analiza funkcioniranja zdravstva tijekom pandemije u devet europskih zemalja pokazala je da su službe hitne pomoći u Hrvatskoj i Francuskoj uglavnom normalno funkcionirale. Riječ je o socio-ekonomskoj analizi o budućnosti europskih zdravstvenih sustava u svjetlu pandemije koronavirusa, koju je provela bankarska grupacija BFF, njihovu trećem izdanju Izvješća o stanju zdravstva pod nazivom Izgradnja budućnosti europskih zdravstvenih sustava – sveobuhvatna analiza iskustva devet zemalja članica EU u suočavanju i upravljanju izazovima pandemije COVID-19.
Izvješće analizira i uspoređuje devet sustava javnog zdravstva u Europskoj uniji: Italiju, Hrvatsku, Češku, Francusku, Grčku, Poljsku, Portugal, Slovačku i Španjolsku.
Kratkotrajan prekid skrbi
U ključnim naglascima za Hrvatsku u tom se izvješću navodi da je i u RH, kao i u većini zemalja, pandemija ozbiljno utjecala na korištenje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s koronavirusom. Neki su slučajevi COVID-19 ostali neotkriveni, a koronavirus je imao veliki neizravan utjecaj na ljude koji nisu zaraženi virusom. U Hrvatskoj, kao i u većini analiziranih zemalja, postojao je ograničen pristup izvanbolničkim uslugama. S druge strane kada je riječ o bolničkim uslugama koje zahtijevaju noćenje u zdravstvenim ustanovama, situacija je u većini analiziranih zemalja bila nešto bolja.
Po pružanju pružanje prenatalne skrbi, Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojima je takva skrb djelomično ograničena. Vezano uz dijagnozu i liječenje nezaraznih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa i astme, Hrvatska se tu uklapa u prosjek analiziranih zemalja jer je također imala određene disrupcije u sustavu. Slična situacija je u pogledu dijagnoze i liječenja raka. Dok su pacijenti u Poljskoj i Portugalu svjedočili, barem prema mišljenju stručnjaka, povremenim obustavljanjem postupaka liječenja, Hrvatska je ušla u krug zemalja, zajedno s Italijom i Francuskom, u kojoj je skrb za oboljele od raka bila kratkotrajno i djelomično prekinuta.
Vezano uz udio cijepljenih prvom dozom, Hrvatska je u trenutku istraživanja bila na začelju skupine. Udio cijepljenog stanovništva bio je 60% u Italiji i Španjolskoj, oko 50% u Francuskoj, Grčkoj i Češkoj, 46% u Poljskoj i oko 38% u Slovačkoj i Hrvatskoj. Vezano uz procijepljenost zdravstvenih djelatnika, prema mišljenju stručnjaka, najizraženiji udjeli su u Španjolskoj, zatim Portugalu, Italiji i Slovačkoj, dok Hrvatska bilježi niže udjele, zajedno s primjerice Češkom i Slovačkom.
Do 1. srpnja u Europi je bilo 50 milijuna zaraženih i 1.2 milijun smrtnih slučajeva. Ključna stvar je da je pandemija je imala ozbiljne posljedice na pružanje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s virusom. Potražnja za medicinskim uslugama koje ne spadaju u hitne slučajeve dramatično je pala tijekom pandemije.
Ljudi s hitnim zdravstvenim potrebama ponekad su imali poteškoća dobiti pravodobnu skrb, a oni s kroničnim zdravstvenim problemima suočeni su s prekidima rutinskih pregleda i zdravstvene skrbi. Osim toga, pandemija i gospodarska kriza koja je uslijedila doveli su do porasta mentalnih bolesti, a postoje jasni dokazi o višim stopama stresa, tjeskobe i depresije među europskim stanovništvom. Slična situacija dogodila se u pogledu dijagnoze i liječenja raka.
Povećanje duga
Pandemija je dovela i do gospodarske krize. Znatna sredstva usmjeravala su se u odgovore na zdravstvenu krizu pa posljedično neće biti moguće povećati izdatke za zdravstvenu zaštitu na održiv način. Štoviše, jednom kad se pandemija stavi pod kontrolu, stoji u zaključku analize, vlade će morati smanjiti svoje deficite na održivije razine jer u protivnom neće moći rješavati redovne probleme, kao što je starenje stanovništva s relativnim porastom troškova socijalne skrbi.
”Na kraju ovog iskustva razina duga bit će visoka i mogućnost njegove otplate predstavljat će značajan problem”, stoji u izvješću.
Navodi se i kako je dolazak virusa SARS-CoV-2 pokazao svijetu nužnost dugoročne promjene načina funkcioniranja institucija i nacionalnih vlada, često nespremnih prepoznati važnost globalnih funkcija i zajedničkog djelovanja. Pandemija COVID-19 testirala je granice dosadašnje globalne suradnje, koja ostaje najvažniji izazov za globalnu zajednicu u sljedećim godinama.
>> VIDEO Neobična akcija sinoć u Remetincu: Vatrogasci spašavali odbjeglog zatvorenika!
Fracuzi su super , kroz pandemiju imaju zaduženost od 300 posto u odnosu na BIP. Normalno znači to bankrot! Ali mi imamo od 2009 ne normalna vremena,tu uopće nemislim na klimu, već na špekulativni financiski sustav!