Zimi kroz naplatnu postaju Vučevica dnevno prođe samo 55 vozila, a ljeti ta brojka naraste na 100. Po tome su njihove naplatne kućice neslavni rekorder među ukupno 58 naplatnih mjesta Hrvatskih autocesta na A1, A3, A4 i A5. U siječnju ove godine na Vučevici su, pokazuju podaci HAC-a, s autoceste izašla ukupno 1684 vozila, dok su srpnju, u špici turističke sezone, cestarinu na tim kućicama platila 2994 vozača. Vučevica je poznata kao naplatna postaja naknadno ucrtana u projekt Dalmatine pa onda i izgrađena po nalogu tadašnjeg premijera Ive Sanadera, jer je to u biti izlaz i ulaz na autocestu za Dugobabe, selo u kojem žive Sanaderi i iz kojeg je potekao i bivši hrvatski premijer. Podaci o skromnom prometu na Vučevici i gotovo 10 godina otkako je sagrađena ta naplatna postaja, a Dalmatina puštena u promet, pokazuju koliko je to bila loša i štetna odluka za proračun HAC-a.
U jednom satu dva vozila
Na toj naplatnoj postaji u tri smjene rade najmanje tri blagajnika koji prosječno u jednom satu naplate cestarinu za dva vozila. S tolikim prometom oni ne zarade ni svoje plaće.
Dalmatina inače drži neslavne rekorde po malom prometu na naplatnim postajama HAC-a. Sve kućice na listi top pet s najmanjim prometom su na toj autocesti, čijom je gradnjom ostvaren hrvatski san o povezivanju sjevera i juga zemlje. Odmah iza Vučevice na toj neslavnoj listi naplatna je postaja Ravča na kojoj su u siječnju ove godine cestarinu platila 2624 vozača ili 84 dnevno, a u srpnju njih 6062 ili 202 dnevno. Slijede naplatne kućice Vrpolje sa 3064 vozila u siječnju i 8571 u srpnju. Brinje je na četvrtom mjestu na toj top ljestvici s obzirom na to da su u prvom mjesecu ove godine s autoceste na njihovim kućicama izašla 4174 vozila, a prošlog mjeseca 7812. Među top pet kućica s najmanjim prometom su i one kod Perušića kroz koje je u siječnju prošlo 4330 vozila, a u srpnju 10.789. Ukupno je na A1 29 naplatnih postaja. Budući da se A1 jednim dijelom, od Zagreba do Bosiljeva, poklapa s autocestom Rijeka – Zagreb, a taj dio formalno potpada pod ARZ, na listi naplatnih postaja nema, primjerice, Lučkog, Karlovca... Stoga je na listi top pet naplatnih kućica s najvećim prometom Zagreb-istok, gdje je u siječnju ove godine cestarina naplaćena za 334.644 vozila, a u srpnju za 359.604 vozila. Na dnevnoj razini to je 10.794 vozila u siječnju i 11.982 u srpnju. Slijedi još jedna postaja na A3 – Bregana s prometom od 283.297 vozila u siječnju i čak 446.357 u srpnju. Dnevno preko te naplatne postaje u špici turističke sezone prosječno prođe 14.878 vozila, što je više od ukupnog prometa u sedam mjeseci ove godine kroz Vučevicu na kojoj je cestarina naplaćena za – 14.180 vozila.
Među top pet s najvećim prometom je Dugopolje, koje je izlaz za Split na A1 s prometom od 98.186 vozila u siječnju i 215.254 u srpnju. Slijede dvije postaje na A5, autocesti Zagreb – Goričan, i to Sveta Helena, kroz koju je u siječnju prošlo 98.135, a u srpnju 244.286 vozila, te Varaždin s prometom od 79.248 vozila na početku godine i 94.682 u špici turističke sezone.
Prema brojkama, na svim naplatnim kućicama vidi se sezonalnost prometa na hrvatskim autocestama jer zimi te brojke dosežu minimalne iznose, a kako se približava ljeto, lagano rastu da bi u par mjeseci “špice” naglo narasle. A prema podacima Hrvatskih autocesta - Održavanja i naplate cestarine, HAC-ove tvrtke kćeri, na naplatnim postajama na A1, A3, A4 i A5 radi ukupno 461 blagajnik. Iako smo tražili da nam pošalju broj blagajnika po svakoj postaji, poslali su nam te brojke samo po tehničkim jedinicama.
Moraju poštovati Zakon o radu
– Svi blagajnici HAC-Održavanja i naplate cestarine imaju ugovore na tehničke jedinice kako bi se omogućilo raspoređivanje radnika sukladno povećanom ili smanjenom prometu na pojedinoj naplatnoj postaji – tvrde u HAC-ONC-u. Dodaju da prilikom utvrđivanja optimalnog broja blagajnika po kućicama moraju uzeti u obzir sve parametre koji utječu na poštovanje Zakona o radu, Kolektivnog ugovora, preraspodjele sati, godišnjih odmora i bolovanja, kako se ne bi poremetila optimalna propusnost naplatnih postaja u standardnim i vršnim prometnim opterećenjima.
>> U Lučkom kolona bila duga 24 kilometra!
>> Nove naplatne kućice bit će 1,5 kilometar bliže Draganiću
>> Na menadžerske tečajeve i studije spiskali 400.000 kn
He, he, predizborni članak... Nije HAC (i ostali) u banani radi ta 3 zaposlenika i radi tog izlaza, već je u banani radi gomile zaposlenika i gomile šefova s nerealnim primanjima, radi pranja love, preplaćenih investicija i ostalih gluposti. Dobar primjer su solarni paneli postavljeni u Rijeci koji se nalaze u sjeni, e to su bačeni deseci milijuna kuna... A izlaz iz autoceste, uvijek dobro dođe, da ih je bar 10-tak više...