Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u 2015. iznosila 16,3 posto i na godišnjoj je razini pala za jedan postotni bod, s obzirom da je u 2014. iznosila 17,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.
Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u 2015. je u Hrvatskoj bilo 309 tisuća nezaposlenih, što je 18 tisuća manje nego u 2014.
Usporedba podataka o nezaposlenima, dobivenih anketom prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuje da je prošle godine stopa nezaposlenosti, prema podacima administrativnih evidencija, veća (17,4 posto) od stope anketne nezaposlenosti (16,3 posto).
U tom razdoblju, pak, prosječan broj nezaposlenih prema anketi veći je za 23 tisuće od podataka HZZ-a, što, tumače statističari, upućuje na smanjenje broja nezaposlenih osoba koje se prijavljuju na HZZ.
Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 309 tisuća nezaposlenih prema anketi njih 257 tisuća ili 83,3 posto prijavljeno službi za zapošljavanje. Ostalih 16,7 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 286 tisuća registriranih u HZZ, njih 29 tisuća ili 9,9 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti.
Anketa o radnoj snazi temelji se na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) te su prema njom zaposleni osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji ili u nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student i kućanica, napominju iz DZS-a.
Po podacima iz Anekte, u Hrvatskoj je u 2015. godini bilo 1,58 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na godinu prije rast za 23 tisuće.
Tako je i stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, u prošloj godini iznosila 44,1 posto, što je rast u odnosu na godinu prije kada je iznosila 43,3 posto.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, u 2015. je u Hrvatskoj bilo 3,6 milijuna ukupno radno sposobnog stanovništva starijeg od 15 godina, od čega je aktivnog stanovništva bilo 1,89 milijuna (zaposlenih i nezaposlenih), a 1,7 milijun neaktivnih.
Stopa aktivnosti, koja pokazuje udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu, u prošloj je godini iznosila 52,7 posto, što je 0,3 postotna boda više nego u 2014. godini (52,4 posto).
>> Hrvati sretni kad rade, Francuzi žele što manje
otisli su Hrvati kao u sedesetim i sedamdesetim godinama trbuhom za kruhom u inozemstvo... Samo je iz titonog "Raja" otislo puno vise.