Napunit će se u ponedjeljak 33 godine otkako je Antun Gudelj ubio načelnika osječke policije Josipa Reihl - Kira i još dvojicu predstavnika lokalne vlasti, Gorana Zobundžiju te Milana Kneževića, a teško ranio još jednoga, Mirka Tubića. Zločin se dogodio u Tenji nadomak Osijeka, kamo su žrtve išle na pregovore s pobunjenim Srbima. Gudelj je tada bio pripadnik pričuvnog sastava policije. Načelnik Kir u istom bi mjesecu kada je ubijen, proslavio tek 36. rođendan. Visoki kazneni sud potvrdio je upravo odluku Županijskog suda u Sisku o ranijem otpustu Antuna Gudelja s izdržavanja jedinstvene kazne zatvora od 20 godina. Odbio je, tako, žalbu državnog odvjetnika na rješenje o ranijem puštanju Gudelja na slobodu.
Antun Gudelj osuđen je 7. srpnja 2008. u Osijeku na jedinstvenu kaznu od dvadeset godina zatvora, koliko je maksimalna kazna po prijašnjem zakonu. Pojedinačno gledano, za svako je ubojstvo kažnjen s 20 godina zatvora te s još 10 za teško ubojstvo u pokušaju. Presudu je potvrdio Vrhovni sud 9. travnja 2009. Po optužnici, ubojstva je počinio iz bezobzirne osvete, kriveći pregovarače za situaciju u selu i navodnu sudbinu njegove obitelji. Kaznu bi u potpunosti trebao odslužiti 4. ožujka 2025.
Bilo je to treće suđenje za zločin koji i dan danas izaziva polemike u javnosti, posebice u Osijeku, gdje se i dalje postavlja pitanje je li Gudelj djelovao samostalno kada je pucao u načelnika Kira ili je iznad njega stajao naručitelj. Kako mu stoji u kaznenoj evidenciji, Gudelj je u prošlosti dvaput osuđivan. Tijekom izdržavanja kazne koristio je 13 godišnjih odmora, a od 2018. godine odlazio je na godišnji odmor u mjesto prebivališta, a ponašao se uzorno i nije se sukobljavao sa zakonom. Vjerojatnost kriminalnog povrata procijenjena je kao "manje vjerojatna". Navodi se i kako počinjena kaznena djela priznaje i verbalizira kritičnost.
"Opisane okolnosti doista upućuju na zaključak kako je kod zatvorenika evidentno došlo do promjena u ponašanju na osnovi kojih se može opravdano očekivati da zatvorenik neće počiniti novo kazneno djelo pa su ostvarene sve pretpostavke za uvjetni otpust zatvorenika", obrazložio je Visoko kazneni sud.
Državni je odvjetnik, pak, u svojoj žalbi naveo kako Gudelj nema kritički odnos prema počinjenim djelima i žrtvama jer se nije ispričao članovima obitelji ubijenih. No, Visoki kazneni sud smatra kako, uz sve "spomenute pozitivne okolnosti, kao i omjer izdržanog i neizdržanog dijela kazne (deset mjeseci od ukupno dvadeset godina)", to ne dovodi u pitanje pozitivnu odluku o uvjetnom otpustu. Naređeno mu je, pak, javljanje Policijskoj postaji Osijek jednom mjesečno, kao i Probacijskom uredu Osijek po rasporedu koji mu se tamo odredi. Isti tako, ne može promijeniti mjesto prebivališta i boravišta bez suglasnosti Županijskog suda u Osijeku.
Kao što smo spomenuli, Gudelju se tri puta sudilo za teško ubojstvo Josipa Reihl - Kira, Gorana Zobundžije i Milana Kneževića te pokušaj teškog ubojstva Mirka Tubića. Na 20 godina zatvora osuđen je u odsutnosti 1994. godine. Dvije godine kasnije, 1996., uhićen je na aerodromu u Frankfurtu i izručen Hrvatskoj, nakon čega mu se ponovo sudilo. No, taj je postupak završio primjenom Zakona o općem oprostu 1997., odlukom Vrhovnog suda. Jadranka Reihl-Kir, udovica ubijenog načelnika, iste je godine podnijela ustavnu tužbu, a Ustavni sud 2001. poništava odluku Vrhovnog suda i cijelu priču vraća na početak. Gudelj je tada bio u Australiji pa je za njim raspisana tjeralica te je uhićen i izručen Hrvatskoj 2007. U listopadu te godine počelo mu je treće suđenje, na koncu kojeg je pravomoćno osuđen zbog trostrukog teškog ubojstva i pokušaj ubojstva.
Inače, uvjetni otpust odobrio mu je još početkom prošle godine Županijski sud u Varaždinu, no tada je Visoki kazneni sud prihvatio žalbu tužiteljstva i ukinuo tu odluku. Istaknuto je tada kako je, unatoč određenim pozitivnim okolnostima koje zatvoreniku idu u prilog, prvostupanjski sud podcijenio težinu, narav i okolnosti kaznenih djela za koja je Gudelj osuđen.
GALERIJA Pronađena još jedna masovna grobnica: Otkrivena tijela na komunalnom odlagalištu
Zašto ga se nije ranije pustilo!? Na licu mu se vidi da je dobričina, intelektualac, humanist i domoljub.