Arapski i muslimanski svijet s velikim interesom, ali i oprezom prati američke izbore, jer rezultati i politika koju SAD odluči provesti u sljedećem mandatu mogu imati snažne implikacije na Bliski istok i islamske zemlje. Mnogi arapski lideri, ali i obični građani žele vidjeti hoće li izbori donijeti promjene u vanjskoj politici SAD-a, posebice kad je riječ o izraelsko-palestinskom sukobu i odnosu prema Iranu.
Naime, izraelsko-palestinski sukob ostaje najosjetljivija tema u arapskom svijetu. Iako je Bidenova administracija nominalno podržavala dvodržavno rješenje, arapski svijet vidi da američka politika i dalje naginje izraelskoj strani. Ovakva percepcija ima duboke korijene u američkoj povijesti u regiji, zbog čega arapske zemlje ne očekuju promjene. Za mnoge Arape američka reakcija na nasilje u Gazi i na Zapadnoj obali ima velik simbolički značaj, jer reflektira bezrezervnu podršku američke politike prema Izraelu, što dodatno narušava povjerenje. Suzdržanost u izražavanju otvorenijeg pritiska na Izrael doživljava se kao nastavak politike "statusa quo". U očima arapskog svijeta SAD ima moć uvjetovati daljnje vojne i diplomatske odnose s Izraelom, ali od toga se susteže, što utječe na regionalne percepcije o istinskoj američkoj namjeri da stane iza dvodržavnog rješenja.
S druge strane, Donald Trump, koji je obećao da će odmah zaustaviti ratove i u Pojasu Gaze i u Libanonu, u svoj ranijem četverogodišnjem mandatu učinio je toliko loših poteza prema Bliskom istoku, od priznavanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela do priznavanja aneksije okupirane Golanske visoravni. Glavni problem koji bi mogao izazvati sukobe i ratove je Iranski nuklearni sporazum (JCPOA), koji je administracija Baracka Obame inicirala.
>>> FOTO Dugački redovi na biralištima, šapice na glasačkim listićima: Pogledajte kako izgledaju izbori u Americi
Trump se povukao iz sporazuma, a Biden je pokušao obnoviti pregovore s Iranom. Mnogi arapski saveznici SAD-a, poput Saudijske Arabije i UAE, skeptični su prema obnovi sporazuma strahujući da bi jači Iran mogao destabilizirati regiju širenjem svog utjecaja i podrškom paravojnim šijitskim skupinama u Siriji, Iraku, Jemenu i Libanonu. Biden i Harris podržali su ideju pregovora s Iranom kao rješenja za sprečavanje razvoja nuklearnog oružja, ali taj je proces usporen i kompliciran.
Arapski svijet svjestan je da promjena administracije ne znači nužno i radikalne promjene u vanjskoj politici SAD-a, ali ipak se nada da će američki lideri pokazati veću spremnost za razumijevanje arapskog i muslimanskog svijeta. Nakon izbora očekuju se jasniji odgovori kako će SAD pristupiti gorućim pitanjima, uključujući slobodu kretanja i pomoći za palestinske civile, kao i hoće li doći do promjena u odnosima s ključnim zemljama kao što su Saudijska Arabija, Egipat i Turska.
Američki izbori promatraju se i kroz prizmu kako američka politika utječe na živote običnih ljudi na Bliskom istoku. Humanitarna kriza u Siriji, Jemenu i Gazi i dalje je u središtu interesa arapskog svijeta, koji se nada da će SAD preuzeti aktivniju ulogu u pružanju pomoći i suzbijanju sukoba koji generiraju izbjeglice i migranti. Bidenova administracija naglašava podršku miru i stabilnosti, no u arapskom svijetu raste zabrinutost da će promjene u retorici biti samo površinske ako ne budu popraćene konkretnim djelovanjem.
VEZANI ČLANCI:
>>> FOTO Pogledajte kako se tijekom godina mijenjala Melania Trump: Bivša manekenka u braku je s Donaldom već 19 godina
