Europska agencija za lijekove (EMA) istražuje sporne slučajeve, ali i dalje stoji pri tome da korist od cijepljenja cjepivom AstraZenece nadmašuje rizik, poručila je izvršna direktorica EMA-e Emer Cooke na brifingu za novinare.
Poruku da će se zasad i u Hrvatskoj nastaviti cijepljenje tim cjepivom ponovio je i premijer Andrej Plenković te opet kazao kako bi on osobno primio to cjepivo. Istovremeno, šest država EU – Slovenija, Austrija, Češka, Letonija, Bugarska i Hrvatska – traži da se uvede korektivni mehanizam koji bi smanjio nejednakosti u distribuciji cjepiva. Iz EMA-e su kazali kako će rezultati istrage nekoliko smrtnih slučajeva zbog zgrušavanja krvi nakon primanja cjepiva AstraZenece biti objavljeni u četvrtak, a na tome rade najveći stručnjaci koje EMA ima na raspolaganju iz svih 27 država članica EU.
Istina o smrtima u četvrtak
– Moramo prikupiti sve činjenice i obaviti znanstvenu evaluaciju, što je proces koji traje. Ali u ovom trenutku nema nikakvih indicija da je cjepivo uzrokovalo smrt u tim konkretnim slučajevima – rekla je Emer Cooke.
Istraga pokušava utvrditi je li cjepivo zaista moglo biti uzrok tih smrtnih slučajeva ili je njihov uzrok nešto drugo, nevezano za cjepivo, a puka je slučajnost da se to dogodilo nakon primanja cjepiva. Ovisno o znanstveno utvrđenom zaključku te istrage, koji bi trebao biti poznat u četvrtak poslijepodne, EMA može ostati pri stavu da je cjepivo AstraZenece sigurno ili dopuniti upozorenja o nuspojavama na način da strože istaknu moguće komplikacije zbog zgrušavanja krvi, ili pak, u krajnjoj opciji, poništiti odobrenje za AstraZenecino cjepivo na tržištu EU, za što zasad nema nikakvih naznaka da bi se moglo dogoditi.
– Ne želim špekulirati o mogućim koracima nakon rezultata znanstvene evaluacije. Mogu, međutim, reći da nam je prioritet omogućiti dostupnost sigurnog cjepiva za građane EU – naglasila je izvršna direktorica EMA-e.
Niz država članica EU, među kojima i najveće poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske, privremeno je obustavio cijepljenje svojih građana cjepivom AstraZenece, unatoč tome što EMA stoji na stavu da to nije bilo potrebno. Premijer Plenković je o tom cjepivu govorio u sličnom tonu.
– Održali smo konzultacije i s predstavnicima HALMED-a, HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Nitko od stručnih kolega nema u ovom trenu dokaz na temelju kojeg bi Hrvatska za sada trebala obustaviti cijepljenje AstraZenecom. Stav struke je da su koristi veće od svih rizika koji su njima u ovom trenutku poznati. Nitko od njih nije ukazao na rizike zbog kojih bi se s cijepljenjem trebalo stati – istaknuo je Plenković.
Dodatne doze Pfizera
Netom prije toga premijer je videovezom sudjelovao na sastanku šestorice premijera – austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, slovenskog Janeza Janše, bugarskog Bojka Borisova, češkog Andreja Babiša te letonskog Artursa Kariņša – čije države žele da EU učini nešto da se izjednači brzina i dostupnost dopreme cjepiva u sve članice.
– Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom cjepiva. Hrvatska je naručila dodatna cjepiva od Pfizera, a imat ćemo i razgovore s Komisijom sljedeća 24 sata, kako bismo od doza koje pristižu tim mehanizmom mogli kompenzirati zastoj koje su pojedine zemlje doživjele zbog sporije proizvodnje i distribucije cjepiva AstraZenece – kazao je premijer Plenković.
Dok on govori o sporijoj proizvodnji, austrijski kancelar Sebastian Kurz ustraje da je u srži nejednakosti dogovori u Upravljačkom odboru, tijelu koje je EK ustrojio kako bi pomogao voditi cijepljenje.
– Pri naručivanju i distribuciji cjepiva unutar EU svjesno se pazilo na simbole, stoga je i cijepljenje započelo u svim državama 27. prosinca 2020. Predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel također je uvjeravao da bi svaka zemlja trebala istovremeno primati cjepiva po glavi stanovnika, no slika je drugačija – kazao je Kurz.
Ističe da nejednaka raspodjela i pripadajući obuhvat cijepljenjem dovode do napetosti u EU. Stoga je potreban mehanizam korekcije. Na pitanje hoće li Austrija davati cjepivo zemljama koje ga dobivaju premalo Kurz je rekao da kao EU moramo pronaći rješenje, ali priznao je da bi malo zemalja koje imaju koristi od sustava drage volje “dalo” svoje doze drugima.
Četvorica premijera u Beču, dvojica na sastanku videovezom
Sastanak šestorice premijera održan je u Beču, a njemu su, uz domaćina, austrijskog kancelara Sebastina Kurza (Austrija), sudjelovali slovenski premijer Janez Janša, bugarski kolega Bojko Borisov te češki premijer Andrej Babiš. Plenković je, kao i letonski premijer Arturs Kariņš, sudjelovao videovezom jer se tada nalazio u Daruvaru.
Na pitanje je li trebao biti u Beču kazao je kako je “za razliku od ostalih, proveo dan i pol u Bruxellesu i zna svaki detalj svake teme, a često se čuju telefonom i videom tako da to nije problem”.
VIDEO: Plenković o obustavi primjene cjepiva AstraZenece
Ovaj konja veže gdje mu gazde kažu, s juga i sa sjevera! 😂😂😂😂💩