MILENIJSKA EPIDEMIJA

Atrijsku fibrilaciju razvije jedna od četiri osobe starije od 40 godina

Ilustracija
Foto: Getty Images
19.11.2019.
u 15:21

Osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu, najčešći su simptomi

Atrijska fibrilacija (AF) najčešća je aritmija, od nje u Hrvatskoj boluje oko 50 tisuća ljudi, a tijekom života razvit će se kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Broj oboljelih od AF-a raste i vrlo je važno na vrijeme prepoznati simptome kako bi se učinkovitije liječila i kako bi se izbjegle moguće opasnije komplikacije kao što je moždani udar, rečeno je danas na javnoj tribini o srčanim aritmijama koja je okupila vrhunske stručnjake s područja kardiologije. 

Najčešći simptomi ove nove milenijske epidemije su osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu. Postoji velik raspon mogućih uzroka, pri čemu su postojeća srčana bolest, starija dob, opterećujuća obiteljska anamneza, visok krvni tlak, konzumiranje alkohola, pretilost i druga kronična stanja, a svi ti faktori pridonose razvoju AF-a. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti AF kako bi se spriječile komplikacije. Važno je i da liječnici razumiju kako najučinkovitije mogu smanjiti pritisak na bolničke resurse, izbjeći troškove hitne medicinske skrbi koji se mogu spriječiti te poboljšati živote milijuna ljudi koji žive s ovim stanjem. 

Moderna kardiologija danas uspješno liječi srčane aritmije metodom ablacije, koja se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. Kateterska ablacija vrlo je učinkovita i ekonomična opcija liječenja. Podaci pokazuju kako je nakon liječenja ablacijom do 46 posto niža incidencija smrti, moždanog udara, srčanog zastoja i hospitalizacija zbog kardiovaskularnih problema tijekom sedam godina, u usporedbi s antiaritmicima, lijekovima za liječenje nepravilnog ritma rada srca. Doc. dr. sc. Šime Manola naglasio je kako su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor te suvremeni standard u liječenju aritmija:

– Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Rano liječenje vrlo je važno zato što može poboljšati očekivani životni vijek bolesnika i njihovu kvalitetu života. Postoje lijekovi za liječenje srčanih aritmija i metoda ablacije koja danas donosi velik uspjeh i malen rizik. Riječ je o intervencijskom postupku kojim se kreiraju mali ožiljci na ciljanim dijelovima srčanog tkiva koji blokiraju nepravilne električne signale odgovorne za aritmiju. Iako invazivna, ona je istodobno vrlo jednostavna i sigurna. Nakon ablacije pacijent drugog dana odlazi iz bolnice izliječen te nema potrebe za dodatnim terapijama - opisao je doc. Šime Manola, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog Kardiološkog Društva. 

Kod mladih i zdravih ljudi aritmije su rijetko životno ugrožavajuće, ali bitno smanjuju kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s uspjehom do 94% uz stopu komplikacija od samo jedan posto. Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10% stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je česta komplikacija moždani udar. Njih 20% umre, a 60% ostaje s teškim invaliditetom. No, dobra je vijest da se kod čak 80% ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti nabolje. 

U sedam hrvatskih zdravstvenih ustanova godišnje se napravi nešto više od 2000 postupaka, a brojem postupaka jednostavnih ablacija uz bok smo razvijenim zemljama, a dok se u Hrvatskoj na postupak ablacije čeka do tri mjeseca, u drugim je zemljama lista čekanja puno duža, istakli su liječnici. HZZO je u 2019. godini odobrio dodatna izvanlimitna sredstva u iznosu od gotovo 12 milijuna za nabavu katetera za kompleksne aritmije kojima se obavljaju ablacije. No, postoji potreba za povećanjem broja postupaka složenih ablacija, koje čine 30 do 35 posto ukupnog broja zahvata. Stoga je korak dalje, poručuju stručnjaci, osigurati dodatna sredstva za izvođenje kompleksnih ablacija. 

Predviđa se da će do 2030. godine broj ljudi s AF-om porasti za do 70 posto, a do 2050. Europa će imati najveći porast broja oboljelih s AF-om u usporedbi s drugim svjetskim regijama, zahvaljujući faktorima kao što su ekonomski rast, starenje populacije i povećana prevalencija faktora rizika za AF u zapadnim zemljama.  

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije