Bilo je to uistinu vjenčanje iz bajke, baš onakvo kakvo su Reem i Amru iz Dubaija poželjeli za svoj veliki dan.
Svaki komadić otočića Lokruma, nenastanjena prirodnog rezervata udaljenog desetak minuta vožnje brodom od Straduna, bio je prekriven bijelim tepihom. Sve je bilo puno čipke i jute, a mladenci su “da” izrekli za zalaska sunca, u vrtu palmi.
Snimanje za lažne novine
Kada je cjelonoćno vjenčanje održano prvi put u povijesti Lokru- ma završilo, Ines Nanić su, od nevjerice da je sve uspjelo, potekle suze. Jer ekskluzivnu je svadbu organizirala agencija “Dubrovnik Event” koju vode Ines i njezin suprug Marin, a u deset godina rada organizirali su tristotinjak vjenčanja iz snova. Bilo je upita domaćih parova, no ne i dogovora, pa agencija vjenčanja organizira isključivo strancima. Engleza i Iraca je najviše, a slijede ih Ameikanci, Arapi i Skandinavci. Na svadbama bude i po nekoliko stotina uzvanika, no ima i onih na kojima su samo mladenci pa su Ines i Marin dosada bili kumovi više od 20 puta.
– Ima nešto u čaroliji to dvoje ljudi koji dođu sami jer su im obitelji predaleko ili su prevelike – kaže Ines.
Cijenu luksuznoga vjenčanja diktira broj uzvanika i prohtjevi para, prosječno iznosi između 20.000 i 40.000 eura, no ima i daleko skupljih, kakva je bila svadba Nine i Anwara iz Libanona. Trajala je pet dana pa su svaki dan organizirana eksluzivna događanja, poput zabave na starome gusarskom brodu nakon koje je uslijedio piknik na Lokrumu.
Jedan je fotograf bio unajmljen za snimanje za lažne novine nazvane Wedding Times, koje su se tiskale noć prije kako bi se sutradan mogle podijeliti uzvanicima na raskošnome “brunchu”. I vjenčanje Cameron i Charlieja iz Australije stajalo je pravo malo bogatstvo. Svečanost je održana u Dubrovniku, gosti su odsjeli na otoku Lopudu na čijoj je prekrasnoj plaži Šunj sutradan održana zabava uz roštilj. Cijela je ceremonija trajala četiri dana.
Valja napomenuti da u trošak organizacije nisu uključeni letovi, smještaj, prstenje, vjenčanica... Bogata klijentela odabire grad podno Srđa za svoj veliki dan što zbog ljepote Dubrovnika, što zbog činjenice da je Hrvatska jed- na od najsigurnijih destinacija u Europi. Ekskluzivni su to gosti koji u Gradu ostaju od pet do sedam dana i potroše hrpu novca.
– Mladenci nemaju manje od 27 godina, mahom su iz privatnog sektora no mnogo je učitelja i profesora, pogotovo mladenki. Pripreme traju oko dvije godine, s jednom sam mladenkom u osam mjeseci izmijenila 160 mailova do konačnog dogovora. Svaku loka- ciju dolaze pregledati tri puta, vjenčanja postaju sve luksuzni- ja, traži se zlatni jedaći pribor, crvene čaše, čipkasti stolnjaci... Prelazi se na nove razine u skladu s luksuznim turizmom.
"Turizam ima jako puno boja, treba iskoristiti sve na najbolji mogući način. No nemamo realnu sliku koliki su prihodi od gostiju koji su ovamo došli u svrhu vjenčanja" objašnjava Ines, organizatorica vjenčanja. Ovo je zanimanje prema jednom istarživanju ubrojeno u pet najstresnijih na svijetu, stresnije i od liječničkog posla.
Novac ne kupuje sve
Ines je u “finišu” jednog vjenčanja koje će se održati dvije i pol godine od početka organizacije. Zna se dogoditi da tijekom tako dugog razdoblja ljubav pukne, obično oko Božića i Nove godine. S druge strane, u to doba godine najviše budućih mladenaca unajmljuje organizatora vjenčanja i počinje detaljno planirati svoj veliki dan koji će biti poseban.
U Dubrovniku je ženiti sina htio i indijski multimiljader pa je tražio posebno mjesto. Na toj su svadbi s tisuću uzvanika trebale nastupati svjetske zvijezde pa je jedan od uvjeta bogataša bio i taj da nigdje ne smije biti stupova i da svi gosti moraju jednako vi- djeti izvođače. Svakoj je destinaciji našao zamjerku, sve dok nije vidio Stradun i uskliknuo: “To je to!”
Međutim, novcem ipak nije mogao kupiti baš sve.
Problemi i kruzeri
Kad u Dubrovniku čujete da “nije u šoldima sve” teško se oteti dojmu da je tome uistinu tako. Iako turistički djelatnici vole goste velike platežne moći, nije im mrzak ni novac onih koji će se na Stradunu počastiti burekom za 50 kuna.
Naime, najprometnija hrvatska luka Dubrovnik na desetome je mjestu na popisu kruzerskih odredišta u Europi. S godišnjim brojem pristanaka koji je dosegnuo gotovo 700 brodova i preko milijun putnika (no trend je zaustavljen pod pritiskom UNESCO-a pod čijom je zaštitom Stari grad kao svjetska baština), uz izrazitu sezonalnost kruzerskoga turizma i ograničene infrastrukturne i organizacijske kapacitete, postavlja se pitanje granica održivosti te vrste turizma i mogućnosti daljnjega razvoja turizma uopće na destinaciji kakva je Dubrovnik.
O prometnim kolapsima u Gra- du da i ne govorimo. No gostima koji su daleko slabijeg imovnog stanja nego što su to primjerice jedan od najbogatijih na svijetu Bill Gates, najdugovječniji filmski tajni agent 007 Roger Moore, oscarovac Michael Douglas, pjevačke dive Tina Turner i Beyoncé te brojne druge planetarno poznate osobe koje su posjetile Grad, ponajviše se vesele autoprijevoznici te vlasnici suvenirnica, pekarnica koji će uvijek pozdraviti opciju da ovaj dragulj ugošćuje goste svih profila.
Tako je lani Dubrovnik ugostio 1,174.678 posjetitelja, što je dvostruko više nego 2010. godine kada su ostvarena oko dva milijuna noćenja, dakle statistič- ki 3,5 noćenja po gostu. Ako ste pomislili da se razmjerno tome povećao i prosječan broj noćenja nije! Lani ih je bilo 3,886.065 pa je prosjek isti. Kvare ga putnici s kruzera pa se pobornici elitnoga turizma boje da će za koju godinu izgubiti VIP goste koji će negdje drugdje na kugli zemaljskoj uz ljepotu pronaći mirniji i intimniji kutak. Pogotovo uzme li se u obzir da izravna zračna linija sa SAD-om uopće ne postoji, a upravo su dobri potrošači Amerikanci gosti kakve Dubrovnik želi.
OBVEZNO POSJETITE
Stradun
Ako niste prošetali 298 metara dugim Stradunom, niste ni bili u Dubrovniku. U tom srcu Gradana zapadnom je dijelu Velika Onofrijeva česma, a na istočnom Mala Onofrijeva česma. Ispred crkve sv. Vlaha je Orlandov stup.
Gradske zidine
Do gradskih se zidina može s tri strane – na Stradunu kod vrata od Pila, kod Tvrđave sv. Ivana i kod Tvrđave sv. Luke. Okružuju stari dio grada Dubrovnika, a građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duljine su su 1940 m, a visoke do 25 m. Cijena obilaska je 150 kuna.
Srđ
Panoramski pogled na Dubrovnik pruža se iz žičare koja se za nekoliko minuta “popne” na Srđ. Dubrovnik je žičaru dobio još 1969. godine, a nakon Domovinskog rata u kojem je uništena dugo se čekalo na obnovu. Puštena je u funkciju tek 2010. Svladava udaljenost od 778 metara, a ukupno može primiti 30 putnika u dvije kabine. Na vrhu
vas očekuje nenadmašan pogled na Dubrovnik i okolni akvatorij.
Jubilarni 5. Dubrovnik Festiwine zagolicat će mnoga nepca