Deset godina gradnje i tri milijarde potrošenih kuna na autocestu Zagreb – Sisak, koja vjerojatno nikad kao autocesta neće ni doći do Siska, rezime je projekta A11. I po mišljenju premijera Zorana Milanovića, koji je jučer otvorio poddionicu Buševec – Lekenik, riječ je o preskupom projektu.
Kilometar 10 milijuna eura
– Bit će ovo skupa autocesta, no ona nam ostaje. Skupa jest, no ne mogu biti protiv boljeg standarda naših građana. To je standard iznad naših ekonomskih mogućnosti i zato plaćamo kamate. Htjeli smo upravo monetizacijom to izbjeći, da građani ne plaćaju kamate, nego da se taj novac uloži dalje u ceste, pruge i infrastrukturu – rekao je predsjednik Vlade.
Dosadašnja gradnja, projektiranje i otkup zemljišta stajali su gotovo tri milijarde kuna, a samo jučer otvorena, 11,2 kilometra duga dionica, 700 milijuna plus PDV. Riječ je o najskupljim kilometrima koje je HAC ikada gradio. Kilometar na ovoj dionici stoji oko 10 milijuna eura, a skupoću u HAC-u pravdaju velikom količinom utrošenog materijala s obzirom na mekan teren.
Autocesta Zagreb – Sisak počela se graditi još prije 10 godina. Prva dionica, Velika Gorica – Buševec, puštena je u promet 2009., no tek s otvaranjem dijela do Lekenika uvedena je i naplata koja je, za dosad sagrađena 22 kilometra, devet kuna za osobne automobile. S otvaranjem dionice do Jakuševca, cestarina će biti četiri-pet kuna veća, a kada na jesen i ona bude gotova, u HAC-u računaju na 3000 vozila dnevno. Tada će se od Siska do Zagreba moći stići za 35 minuta, no ta će se brzina morati i plaćati, što će odbijati vozače. Pogotovo jer nova velikogorička obilaznica besplatno smanjuje vrijeme putovanja. Uz tri milijarde kuna troškova i prihod od oko 45.000 kuna dnevno, uzmemo li da će cestarina u prosjeku biti 15 kuna, budući da iznos ovisi o kategoriji vozila, računica govori da će se gradnja pokriti tek za 66.666 dana, odnosno 183 godine. Uz aktualni promet državnom cestom Sisak – Zagreb od 15.000 do 17.000 vozila dnevno kroz Lekenik, jasno je da i u HAC-u nisu preoptimistični.
– Autocesta nam je uistinu bitna za gospodarski razvoj jer na nju vežemo i poslovnu zonu na 33 hektara, no nije se trebalo još početi s naplatom jer nije gotova dionica do Zagreba. Socijalna slika ovog područja je teška i malo će se ljudi sada voziti autocestom. Zbog naplate će se dio vozača vratiti na preopterećenu državnu cestu – kaže Ivica Perović, načelnik općine Lekenik (HSS).
Neispunjeni ciljevi
Slično je još prije 10-ak godina tvrdio bivši SDP-ov ministar Davorko Vidović.
– Nemoguće je da kilometar autoceste od Zagreba do Siska bude pet do sedam puta skuplji od Dalmatine. Još davno smo bili svjesni da ona bez koridora do BiH nema smisla i zalagao sam se za model brze ceste, koja se ne plaća – kaže Vidović, dodajući kako on svaki dan koristi novu autocestu, zbog čega će mu dodatni trošak biti 450 kuna. A misli da je to prevelik izdatak za osiromašene ljude Siska i županije.
Autocesta A11 planirana je u duljini od 48,1 kilometar, no dionica od Lekenika do Siska i od Siska do Mošćenice više nema u HAC-ovim planovima. Prema posljednjim informacijama, taj je dio prepušten Hrvatskim cestama te će vjerojatno biti građen kao brza cesta. No, u doglednoj budućnosti realna je gradnja samo dijela od Odranskog mosta do Žažine. Tako će ciljevi ovog projekta, spajanje Siska i Zagreba te rasterećenje postojeće državne ceste koja prolazi kroz brojna naselja, i dalje biti neispunjeni.
>>Milanović već u 7.15 na terenu: Bit će ovo skupa autocesta, no ona nam ostaje
>>Zagreb prvi put bez prvosvibanjske povorke
teško je sve ovo komentirati ,,,, posebno ako pogledamo njemačke autoceste, njihove brze ceste, lokalne ....... kod nas se radi da se ukrade, bez plana i posljedica