Vi nama plaćate pet posto skuplje karte, a mi vama dajemo brži i kvalitetniji prijevoz vlakom. Tako bi se ukratko moglo opisati HŽ-ovo obrazloženje poskupljenja prijevoza putnika od Nove godine. Naime u HŽ-u, među ostalim, poskupljenje opravdavaju i uvođenjem 24 nova vlaka od sredine prosinca, ali i obnovom i modernizacijom vlakova i vagona. A sve to, uz nedostatnu subvenciju iz državnog proračuna, Hrvatske željeznice ne mogu financirati iz postojećih prihoda.
Sve do nedavno stanje na Hrvatskim željeznicama bilo je gotovo katastrofalno. Poduzeće se našlo u dugovima, vlakovi se nisu obnavljali godinama, a na 1300 kilometara pruga (od ukupno 2775 km) zbog lošeg stanja smanjene su dopuštene brzine u odnosu na brzine prije Domovinskog rata. Dok su se u Europi posljednjih desetak godina rušili rekordi u brzinama najsuvremenijih vlakova, u Hrvatskoj je vožnja vlakom postajala sve dugotrajnija i neudobnija. U pomoć HŽ-u priskočila je država koja je pomogla sanirati dugove, a ove jeseni počeo je prvi veći remont magistralnih pruga. Tim bi remontom do 2004. godine trebalo biti obnovljeno 310 kilometara pruga, a investicija je vrijedna 1,2 milijarde kuna.
Raste broj putnika
Prvi rezultati već su vidljivi - raste broj prevezenih putnika. Ove se godine vlakom vozilo 35,4 milijuna ljudi, a lani 34 milijuna. No to je još daleko od 40,2 milijuna putnika koje je HŽ prevezao 1990. godine.
U HŽ-u planiraju kupiti i suvremene vlakove, a putnicima će biti najzanimljivijih 13 garnitura nagibnih vlakova. Putnici se u tim vlakovima, tvrde oni koji su se njima vozili, osjećaju kao u avionu, a zbog nagibne tehnike mogu voziti brže od klasičnih vlakova. Na našim prugama to bi značilo da će, na dionicama gdje to sigurnosni uvjeti dopuštaju, moći povući i do 160 km/h. Iz Uprave HŽ-a i Ministarstva prometa obećavaju da će takvim nagibnim vlakovima Zagreb biti povezan s Rijekom i Splitom do kraja 2003. godine, a najkasnije do turističke sezone 2004. Ispuni li se to obećanje vlakom će od Zagreba do Rijeke trebati dva sata, a do Splita manje od pet sati.
Osim toga, nabavit će se još 43 garniture klasičnih motornih vlakova, a još sto putničkih vagona bit će obnovljeno i u njih će se ugraditi klimatski uređaji, vakuumski zahodi, izmijenit će se interijer.
Gubljenje monopola
Zašto je HŽ gotovo preko noći krenuo u opsežnu modernizaciju? Prvi bi razlog mogla biti skora još veća konkurencija cestovnog prijevoza. Već sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novih 145 kilometara autocesta, a do turističke sezone 2005., završetkom autoceste od Zagreba do Splita, praktično će čitava država biti premrežena tim kvalitetnim prometnicama. Stoga HŽ mora ponuditi, uz povoljniju cijenu, puno brže i udobnije vlakove.
Drugi razlog je sigurno gubljenje monopola HŽ-a u željezničkom prijevozu. Na zahtjev Europske unije, u koju Hrvatska želi što prije ući, mora se liberalizirati i taj dio tržišta. Država će ostati vlasnik željezničke infrastrukture, a obavljanje prometa morat će omogućiti i HŽ-u, ali i ostalim domaćim i stranim kompanijama. Zakon koji će tu liberalizaciju regulirati već je prema najavama s početka godine trebao biti donesen, ali bez obzira na kašnjenje sigurno je da će se uskoro naći na saborskim klupama. A u HŽ-u su svjesni da moraju ući u tržišnu utakmicu što spremniji jer tko zna koja bi im kompanija mogla postati konkurencijom.
Renato Ivanuš
