Peta sjednica Hrvatskog sabora nastavljena je raspravom o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2011. godini.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić istaknuo je da je zbog novog Zakona o kaznenom postupku povećan broj zaposlenih u DORH-u za 180 te sada ukupno ima 1646 zaposlenika, od čega je 617 odvjetnika i njihovih zamjenika.
U izvješću stoji kako su državna odvjetništva lani zaprimila 90.631 kaznenu prijavu, što je 3,1 posto više nego godinu prije. Bilježi se porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja (za 11,1 posto), maloljetnih osoba (3,8 posto), mlađih punoljetnih osoba (1,5 posto) i pravnih osoba (17 posto).
Smanjen je broj prijava samo protiv odraslih osoba, a uzrok je, smatra tužiteljstvo, u povećanju broja prijava protiv nepoznatih osoba.
Najviše je postupaka zbog imovinsko-pravnih kaznenih djela te zloporabe opojnih droga.
Zamrznuto imovine u vrijednosti od 255 milijuna kuna
Bajić je izvijestio i da je DORH zamrznuo imovine u vrijednosti od 255 milijuna kuna, a oduzeto je nešto nešto manje od 80 milijuna kuna u imovinsko-pravnim procesima.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zaprimio je 1184 prijave, a 716 ih je odbačeno. Sudovi su u tim slučajevima donijeli 97 posto, odnosno 343 osuđujuće presude.
– To potvrđuje da se s velikim oprezom okrivljenike dovodi na sud – naglasio je glavni državni odvjetnik.
U vezi s "curenjem" informacija iz DORH-a, Bajić je kazao kako svi upiru prstom u državne odvjetnike, a ako se pogleda tko sve sudjeluje u postupcima te tko sve ima uvide u spise, vrlo se lako može zaključiti da je mnogo onih izvan DORH-a koji bi mogli odavati informacije.
– Moramo imati na umu da se tajnost istrage ne odnosi na medije i dokazati odakle su "curile" informacije praktički je nemoguće. Unatoč našim istragama i istragama policije, nismo uspjeli doći do tih počinitelja – kaže Bajić te dodaje:
– Možda bi bilo dobro da se članak koji je zabranjivao medijima da objavljuju tajne informacije iz postupaka vrati u zakon.
Također, DORH je uveo nadzor nad radom nižih odvjetništava, a pao je broj naloga za prisluškivanje. Izdano je samo 728 naloga, u odnosu na više od tisuću osoba 2010. godine.
– Većina tih naloga izdana je zbog zloporabe opojnih droga, više od 60 posto tih dokaznih radnji korišteno je u kaznenim predmetima – kaže glavni državni odvjetnik.
Potpora SDP-a, ali bez podrške laburista i HDSSB-a
Izvještaj Državnog odvjetništva dobio je potporu SDP-a.
– Želim pozdraviti predan i požrtvovan rad DORH-a u borbi protiv kriminala i na zaštiti interesa Republike Hrvatske – kazao je, između ostalog, esdepeovac Peđa Grbin.
S njim se nisu složili laburist Dragutin Lesar te Klub zastupnika HDSSB-a koji neće podržati izvješće.
– Veselilo bi me kad bismo raspravljali četiri puta godišnje jer bi tada bilo više antikorupcijskih akcija – rekao je Lesar i dodao:
– Sve dok ne shvatimo da Državno odvjetništvo mora biti u zaštiti radničkih prava, dok sudovi traže da se dokaže namjera neisplate plaća, a sama neisplata se ne kažnjava, dotle ja neću podržati izvješće o radu državnih odvjetništava.
Laburistu Branku Vukšiću nije jasno je li važnija uloga izvješća o radu DORH-a ili Mladena Bajića.
– Nije lako odgonetnuti Bajićevu ulogu, on je za mene enigma, a još veća mi je enigma odnos svake vlasti s njime. Kada je SDP bio u oporbi, bili su protiv njega, a sada ga podupiru, sada je odjednom preko noći on, izgleda, postao neki novi Bajić – primijetio je Vukšić.
Dražen Đurović iz HDSSB-a poručio je Bajiću da bi ga Sabor zbog svega razriješio dužnosti kada bi u Hrvatskoj funkcionirala trodioba vlasti, a po izlasku iz ove zgrade policija uhitila.
– Tko to podobnim novinarima "dila" informacije, tko to formira javno mnijenje prema svojim potrebama? Tko je to surađivao s doktorom Ivom, a tko je zatim s njegovom zamjenicom doktora Ivu pospremio? Koga je SDP donedavno htio smijeniti, a sad ga želi zadržati? – pitao se Đurović te naglasio kako glavni državni odvjetnik ''nema prolaznu ocjenu''.
I HDZ će podržati izvješće državnog odvjetnika.
– Državno odvjetništvo ispunilo je sve antikorupcijske mjere i time je DORH polučio snažan doprinos ulasku Hrvatske u EU – rekao je Vladimir Šeks te dodao kako se rad DORH-a treba nadzirati.
– Što se tiče "curenja" informacija, DORH, Ministarstvo pravosuđa i MUP trebaju se pozabaviti tom temom jer je to ugrožavanje temeljnih ljudskih sloboda i to treba spriječiti – poručuje Šeks.
– Rekli ste da vi niste izvor "curenja" informacija. Znate i sami da to ništa ne znači. Ne možete raditi sa stigmom da vam novinari objavljuju kojekakve SMS-ove, da vas se povezuje s nekakvim susretima s kojekakvim osobama. Istražite sami sebe, istražite što se događa, mi vam vjerujemo da vi niste odgovorni, ali morate javnosti dokazati da to što se vezuje uz DORH nije istina jer samo tako možete vratiti ugled toj instituciji – rekla je HNS-ova zastupnica Nada Turina-Đurić te zaključila:
– Mi ćemo podržati izvješće, ali vi morate poraditi na svom ugledu.
Na kraju rasprave Bajić je odgovorio na sve komentare i kritike zastupnika poručivši kako ih prihvaća jer će zbog njih DORH povećati učinkovitost. Tako je na primjedbu o različitoj učinkovitosti pojedinih odvjetništava po Hrvatskoj rekao kako je i on to primjetio i tražio njihova očitovanja.
- Prije svega, odgovor je u tome što je različiti pristup pojedinih policijskih uprava na terenu u odnosu na broj podnesenih kaznenih prijava zbog posjedovanja manjih količina opojnih droga. Na pojedinim područjima se ide odmah u prekršajna postupanja, a kod nekih državnih odvjetništava, kao što su naprimjer Dubrovnik i Pula gdje se ide u kaznene prijave – objasnio je Bajić.
Osvrnuo se i na komentar Dragutina Lesara da bi trebao barem četiri puta godišnje podnositi izvješće Saboru jer uvijek prije izvještaja ima neku veliku antikorupcijsku akciju.
- Možemo govoriti o tajminzima, ali ovo zadnje nije tajming jer ide na štetu DORH-a. Činjenica je da smo na određeni način uključeni u tu akciju ide nam na štetu. To je prvi razlog. Drugi razlog je da je ovo izvješće pred parlamentom pet mjeseci. A treći razlog zašto ne stoji vaša primjedba o tajmingu je da su nedavno uhićeni policajci koji su otkrili četiri velike operacije i jedna od njih je i ova – odgovorio je Bajić Lesaru.
Na optužbe HDSSB-ovog Dražena Đurovića Bajić je rekao:
- Gospodin zastupnik prihvaćanje činjenica i navoda nekih portala, poput Wikileaksa i nekih drugih poruka uzima zdravo za gotovo kao činjenicu. Ako bi mi imali takav pristup pola države bi bilo u zatvoru. Ja sam ipak za konzervativniji pristup – kazao mu je Bajić koji se osvrnuo i na curenje informacija te ustvrdio da ne može sa sigurnošću reći da nisu procurile iz DORH-a.
- Mislim da nisu, jer nikada nisu procurile prije nego je donesen nalog o provođenju istrage – uvjeren je Bajić.
Na komentar Laburista Branka Vukšića kako Bajić slobodno šeće gradom i nitko ga ne dira, dok Dušana Miljuša (novinara koji je sad glasnogovornik MUP-a) čuvaju dva policajca, državni odvjetnik je rekao:
- Što se tiče mog osobnog osiguranja, ja vam mogu dati kratki odgovor na to pitanje, uopće se ne bojim, nikakvih posljedica pa ni onih najgorih. Prema tome, tko hoće nek' izvoli, tako da vam kažem. Nije me strah ako vam to što znači – poručio je Bajić.
>>Bajić: Ako je itko frustriran zbog curenja informacija, to smo mi
Doneseno 343 osuđujuće presude a od toga 300 uvjetnih kazni sa rokom kušnje. Bajiću! pa zar misliš da smo baš tolike ovce!