BEČ – U sklopu obilježavanja 26. rujna, Europskog dana jezika, u cijelog Austriji, pa tako i u Beču održana je 4. Duga noć jezika.
Organizirao ju je austrijsko Ministarstvo za obrazovanje, umjetnost i kulturu s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja, a projektu se je priključilo i hrvatsko veleposlanstvo u Austriji na čelu s veleposlanikom Gordanom Bakotom.
Na bečkoj Dugoj noći jezika je sudjelovao i dvojezični dječji vrtić Hrvatsko-gradišćanskog centra u Beču, koji je posjetiteljima otvorio svoja vrata prigodnim programom „Mi smo male viverice“.
Vrtić je posjetio i veleposlanik Bakota, izrazivši zadovoljstvo brigom gradišćanskih Hrvata za očuvanjem hrvatskog jezika u višejezičnom austrijskom prostoru. Najavio je nove zajedničke projekte Veleposlanstva RH u Austriji i Hrvatskog centra u Beču na području dvojezičnog školstva.
- Ovim mališanima trebalo bi omogućiti da nakon vrtića nastave učiti hrvatski jezik u nekoj od austrijskih osnovnih škola po dvojezičnom nastavnom programu. Vjerujem da je to ostvarljivo, obzirom na odličnu bilateralnu i prijateljsku suradnju Hrvatske i Austrije - rekao je Bakota istaknuvši kako bi takva bilingualna nastava na njemačkom i hrvatskom jeziku mnogo značila ne samo suvremenim hrvatskim doseljenicima nego i gradišćanskim Hrvatima u očuvanju njihovog materinskog jezika i kulturnog identiteta.
- Primjetno je da Austrijanci sve više pokazuju zanimanje za hrvatski jezik, mnogi od njih zbog poslovanja s Hrvatskom - zaključio je hrvatski veleposlanik u Austriji, dodavši kako će ulaskom naše zemlje u EU to zanimanje zasigurno porasti.
Europski dan jezika Hrvatski je centar u Beču obilježio i nizom informacija o tečajevima standardnog hrvatskog i gradišćansko-hrvatskog jezika za djecu i odrasle koje organizira u svojim prostorijama, a posjetiteljima centra je svoja vrata otvorila i prva hrvatska biblioteka u Austriji.
Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001. godine.
Europska unija ima 23 službena jezika i brojne regionalne i manjinske jezike i dijalekte, među kojima je i gradišćansko-hrvatski.
Gluposti. Jedini koji u Austriji \"službeno\" govore hrvatski su gradišćanski Hrvati koji govore svojim gradišćansko-hrvatskim jezikom koji je jedini priznati u Austriji pod nazivom \"hrvatski\". Za sve ostale vrijedi tzv. Bosansko-Srpski-Hrvatski jezik, i tako se vodi u službenoj evidenciji njihovogg Ministarstva obrazovanja. Austrijanci ne dopuštaju u svojim školama za dopunsku nastavu na materinjsom jeziku ni uporabu hrvatskih udžbenika iz Hrvatske niti hrvatske nastavnike! Nastavnici se reguritraju iz redova Srba ili Bosanaca u Austriji. Hrvata nema. To je realno stanje. Ovaj vrtić je gradišćansko-hrvatski i nema nikave veze sa standardnim hrvatskim jezikom.