TURISTIČKI DRAGULJI

Baltičke poslastice: Litva, Letonija i Estonija

Foto: Pixabay
1/13
23.08.2020.
u 06:30

Nacionalni parkovi, velebni dvorci, duge pješčane plaže i živopisni baltički gradovi još uvijek nude komfor mjesta koja ne posrću pred najezdom turista

Kao da sam na splitskim Bačvicama! Ta mi je misao prošla kroz glavu dok sam podignutih nogavica doslovno gacala kroz pomlo prohladno more, tonući nogamau pješčano dno. U tom trenutku bila sam udaljena stotinjak metara od plaže, a dubina mora nije prelazila visinu mojih listova.

No bjelina pijeska na stotinjak metara udaljenoj plaži, olovno sivo nebo te temperatura mora koja jedva da je tog kolovoškog dana prelazila nekih 18 stupnjeva, osvijestila me da nisam na najpoznatijoj splitskoj plaži. Ne, bila sam na plaži Jurmala, koja je ime dobila po istoimenom gradu, kojih 20-ak kilometara udaljenom od Rige, glavnog grada Letonije.

Iako je bila sredina kolovoza i dan je bio relativno sparan, temperatura mora, barem nas Mediterance, nije mamila na morske radosti. No zato takvih problema nisu imali svi ostali koji su se tog dana našli na najpoznatijoj letonskoj plaži. Ta plaža ujedno je i najveća atrakcija Jurmale, nekadašnjeg ribarskog seoceta, koje je prije nekih dvjestotinjak godina, ispričat će vam vodiči, otkrilo turizam.

Vikendica Nikite Hruščova

Prvo kao vikend-naselje stanovnika Rige, a poslije kao poznato odmaralište sovjetskih političara, pa će te tako zasigurno čuti i priču i da je Jurmali vikendicu imao i Nikita Hruščov, čovjek koji je nakon Staljinove smrti zasjeo na čelo partije i države. A zašto je sovjetskoj komunističkoj eliti Jurmala bila idealno mjesto za odmor, bit će jasno svakom tko se danas prošeta gradićem od nekih jedva 60.000 stanovnika, u kojem se isprepletanje prošlosti i sadašnjosti najbolje vidi na primjeru arhitekture. Jer moderna zdanja izgrađena su tik do nekadašnjih raskošnih vila, građenih od drva te obojenog u nijanse zelenog i plavog.

Šarm nečeg starog tako se isprepliće sa šarmom modernog, a sve to uokvireno je kilometarskom pješčanom plažom te gustom borovom šumom, koja se isprepliće s gradom i njegovom okolicom. A guste borove šume jedna su od specifičnosti cijeloga Baltika, gdje se, prolazeći kroz Tri baltičke sestre ili Tri uspavane ljepotice, što su neki od naziva za Litvu, Letoniju i Estoniju, satima možete voziti uživajući u raznim čudima prirode. Jedno onjih je Nacionalni park Kemeri, smješten kojih pola sata vožnje zapadno od Jurmale. Riječ je o trećem po veličini nacionalnom parku u Letoniji koji se proteže na 381,6 četvornih kilometara, a ulaz u njega je – besplatan.

Ono što ga čini posebnim su drveni puteljci, koji se protežu četiri kilometra kroz park, te koji putniku namjerniku omogućavaju da lagano, s noge na nogu hoda i uživa, gledajući kako se vegetacija ispred njegovih očiju mijenja. Pa tako crnogoričnu šumu uskoro zamjenjuje nisko raslinje, močvarama tla te stotine manjih i većih jezeraca koje je priroda sama napravila. O kolikom se prostranstvu i ljepoti radi, postane vam jasno tek kada se popnete na jednu od drevnih promatračnica s kojih vam pogled puca na sve četiri strane svijeta i parka.

I tada u punoj raskoši doživite eksploziju boja i ljepotu prirode koja vas okružuje. Iako je riječ o čudu prirode koje svojom ljepotom doslovno ostavlja bez daha, Nacionalni park Kemeri srećom, još uvijek ne posrće pod najezdom turista.

Napoleon je htio crkvu sv. Ane

Jedan od razloga je što se ne nalazi na utabanim i razvikanim turističkim rutama. Baš kao što se na utabanim i razvikanim rutama ne nalaze ni tri baltičke prijestolnice, Vilnius (Litva), Riga (Letonija) i Tallinn (Estonija). A svaka od njih turistima ima ponuditi mnogo toga jer je riječ o gradovima bogate prošlosti.

Riga se tako može podičiti svojom starom gradskom jezgrom, koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, a na tu listu dospjela je jer ima najviše sačuvanih secesijskih zgrada u Europi. Poznata je i po najvećoj gradskoj tržnici u Europi, koja je također uvrštena na popis UNESCO- ove svjetske baštine, a specifična je zbog činjenice da su glavne strukture i potporni sustav izgrađeni prenamjenom njemačkih zračnih brodova tzv. cepelina. U neposrednoj blizini tržnice nalazi se i prikaz židovskog geta, kao spomen na 90.000 letonskih i 25.000 europskih Židova koji su tijekom Drugog svjetskog rata ubijeni u Rigi.

Poput Rige, i Vilnius je grad koji se diči bogatom kulturom i poviješću, a smatra se jednim od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova koji je od 1994. pod zaštitom UNESCO-a. Svaki turistički vodič obavezno će vam spomenuti podatak i da je Vilnius grad koji ima oko 70 crkava, među kojima je vjerojatno najljepša crkva sv. Ane, remek-djelo kasne gotike. Ljepota crvene ciglene crkve toliko je svojevremeno očarala Napoleona, da je on, kaže legenda, pitao svoje podređene može li se cijela crkva jednostavno prenijeti u Pariz.

Među baltičkim prijestolnicama Tallinn zauzima posebno mjesto jer vas šetnja njime doista vraća u srednji vijek, čemu pogoduju i brojni kostimirani vitezovi i dame koji šeću ulicama reklamirajući svoje proizvode i njima mameći turiste.

Baltik

LITVA

Najveća baltička država, a u srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Graniči s Letonijom, Bjelorusijom, Poljskom i Rusijom. Ako želite dok ste u Litvi posjetiti i Bjelorusiju, morate znati da vam treba viza.

LETONIJA

Malo ljudi vjerojatno zna da je riječ o zemlji koja ima gotovo 3000, uglavnom ledenjačkih jezera. Jedan od simbola Rige, njezina glavnog grada, je mačka, koja se može vidjeti na brojnim suvenirima. Prema popisu stanovništva iz 2011., ima nešto malo više od dva milijuna stanovnika. Najveća zgrada u Letoniji je katedrala u Rigi, koja je sjedište nadbiskupa Luteranske crkve te čiji je zvonik visok 90 metara.

ESTONIJA

Smještena na istočnoj obali Baltičkog mora, Estonija je zemlja koja ima više od 1400 jezera, uglavnom jako malih. Isto tako ima i više od 1500 otoka, od kojih su dva dovoljno velika da budu zasebni okruzi. Od Finske je dijeli Finski zaljev, susjed joj je i Rusija, a smatra se i da je najbogatija baltička zemlja.

 

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar Posjetio Titov muzej-tko sam?
Posjetio Titov muzej-tko sam?
09:05 23.08.2020.

Latvija. Koja Letonija?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije