"Partizan sam od 1941. S ljudima iz Brezovice sam se družio, ratovali smo zajedno, kasnije gradili socijalistički sustav zajedno i stvorili od Hrvatske snažnu republiku koja je bila tada u Europi ekonomski srednje razvijena zemlja. Partizanski dani su bili vrlo teški, ali je bilo junački, pošteno, časno i radi toga jer je bila takva sredina gdje se čovjek mogao osjećati sretno mada je svaki čas imao glavu u torbi. " kazao je jučer u šumi Brezovica kod Siska, na obilježavanju Dana antifašističke borbe, Zagrepčanin Juraj Hrženjak (99) koji je istaknuo da je vijest o okupljanju ustanika u okolici Siska djelovala pozitivno na zagrebačke ilegalce.
A i jučerašnji Dan antifašističke borbe u Brezovici pomalo je i podsjećao na ilegalu jer je bio uočljiv nedolazak državnog vrha. Izaslanica premijera, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović opravdala je Oreškovića i druge ministre "ranije preuzetim obvezama", a identično je opravdao predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović njen izaslanik, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Službeno saborsko izaslanstvo imalo je sedam zastupnika, bili su i neki drugi prisutni, a unatoč nazočnosti potpredsjednika Sabora MOST-ova Roberta Podolnjaka, izaslanik Željka Reinera bila je zastupnica Margareta Mađerić (HDZ).
"Ljudi koji su prije 75 godina na današnji dan ovdje osnovali 1. sisački partizanski odred Hrvatskoj su u 2. Svjetskom ratu donijeli pobjedu u savezništvu s milijunima drugih ljudi diljem svijeta koji su ustali protiv nasilja i osvajača, a za humane ideale mira, slobode, pravde, jednakosti i prava za različitost." – rekla je Mađerić podsjetivši "kako je hrvatski antifašistički pokret ostvario ujedinjenje hrvatskih krajeva kojima su vladali tuđinci i ZAVNOH-ovim odlukama o pravu naroda na samoodređenje omgućio stvaranje današnje neovisne demokratske hrvatske države". Milan Bandić istaknuo je važnost i veličinu antifašističkog pokreta u Hrvatskoj.
"Razmjeri sudjelovanja u antifašističkoj borbi u Hrvatskoj daju puno pravu sudionicima NOB-a da se zovu hrvatska partizanska vojska jer bez te vojske Hrvatska na kraju ne bi završila na pobjedničkoj strani. U odnosu na broj stanovnika Hrvatska je sa oko 200.00 boraca na kraju rata imala najmasovniji pokret otpora podnijevši i relativno najveće žrtve, oko 64.000 poginulih. Usporedimo li te brojke s velikim europskim državama vidi se koliki je naš doprinos europskoj slobodi i antifašizmu. Više je partizana Hrvatske u NOB-u nego francuskih partizana. Zato to treba uvijek isticati i zato ne dozvolimo da nam bilo tko lijepi ustaške ili bilo kakve druge fašističke etikete. Svjesni smo i zla NDH koja je bila izdajnička, zločinačka i na štetu hrvatskog naroda. Prema tom teretu smo se jasno postavili i osudili ga." - rekao je Bandić dodavši kako je za očuvanje vrijednosti antifašističke borbe nedopustivo da se pojedina komunistička zlodjela i ideološka zastranjivanja skrivaju pod skutima antifašizma.
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, organizatora obilježavanja upozorio je na pokušaje "povijesnog revizionizma". "Da nije bilo antifašističke borbe ne bi danas bilo cjelovite Hrvatske u njenim granicama. To je činjenica koja je jasna svakome tko se imalo pozabavio našom proslošću. Ali hrvatski desničari tu jednostavnu istinu još ne spoznaju. Uporno krivotvore činjenice misleći da će time istina nestati. Ali neće jer su činjenice neoborive.
Fašizam, nacizam i njihovi vazali vodili su politiku koja se jednom riječju može opisati kao zločin. Da, bilo je zločina i na strani pobjendika, ne samo naših, ali pobjednička politika nije bila zločin. Godinama se antifašizam i rezultati antifašističke borbe sustavno demoniziraju i prikazuju kao nešto antihrvatsko. I danas čak i iz redova vlasti dolaze takva nastojanja." - rekao je Habulin pozvavši vlast i javnost da im se pridrzuži u otporu povijesnom revizionizmu i obrani tekovina antifašizma kao temelja Hrvatske, a sve "kako bi idući Dan antifašističke borbe bio praznik cijele Hrvatske".
Foto: Nikola Čutuk/Pixsell
Slično je govorila i gradonačelnica Siska, SDP-ova Kristina Ikić Baniček, ali u puno žešćem tonu. Dotakla i ministra Hsanbegovića i predsjednice.
"Važno je da svijest o antifašističkoj srži hrvatskog naroda očuvamo pred gotovo svakodnevnim napadima probuđenih i osokoljenih neofašista. Svjedoci smo pokušajima da se one koji su ubijali i klali proglašava žrtvama, a one koji su bijegom u šumu spašavali goli život i oružje uzeli u ruke u nužnoj samoobrani sebe, svojih bližnjih i svojih sugrađana proglašava zločincima. Čini se kao da partizani rat nisu jednom već dobili i da moraju opet u bitku u kojoj nema pušaka i bombi, ali su sada oružje laži i podvale. Ako to pustimo onda će bilo tko pa i notorni neofašist kojem su dali zadatak da nam ubije kulturu moći za sebe reći da je antifašist, iako niti jedan antifašist kojeg ja poznajem ni mrtav na sebe ne bi stavio ustašku kapu. Onda će se na stadionima iz sveg glasa oriti ustaški poklič, a oni koji su ga poveli bit će proglašeni za ljubitelje opere ili za nagluhe i slaboga sluha. Onda će bilo tko crtače svastika i nasilnike moći proglašavati Orjunašima samo da sakrije pravu istinu, a to je da su neofašisti." - rekla je gradonačelnica.
Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj u spomen na 1. sisački partizanski odred koji je 22. lipnja 1941. osnovan u šumi Brezovica. Imao je 77 članova, od kojih je rat preživjelo njih 38.
Ovu sisacku gradonacelnicu treba posjetiti policija zbog namjernog sirenja mrznje i podjela a dr. Hasanbegovic je treba tuziti za klevetu i uvredu i udariti je po dzepu da se rasplace od muke, kakva neokomunisticka zlobna zenica...