Baranja je jedno od najbogatijih arheoloških područja ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem europskom kontekstu. Teže je pronaći "prazan" komad zemlje nego arheološki važne ostatke. To svjedoči da je u svim arheološkim razdobljima ovaj kraj izuzetno važan, a razloge nije teško dokučiti.
Čuvaju ih prestižni muzeji
– Baranja je izuzetno bogata arheološkim nalazištima iz svih razdoblja. Jedno je od najznačajnih područja, i to za cijeli prostor srednje Europe i karpatskog Podunavlja, jest Batina. Lokalitet je to na samom rubu Banskog brda, izravno iznad Dunava, i povijest njegova istraživanja slabo je poznata u Hrvatskoj. Radi se o nalazištu s kojega su nalazi tijekom 200 godina istraživanja dospjeli u čak devet muzeja i to je jedinstven slučaj na prostoru cijele Hrvatske. Koliko su ti nalazi važni, ne samo za Hrvatsku, nego i za europsku povijest, govori to što su oni danas pohranjeni u nekim od najprestižnijih arheoloških muzeja, od Berlina i Mainza, preko Beča, do Budimpešte, najviše ih je u Arheološkom muzeju u Osijeku – prikazuje nam Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju.
Baranja i njezin jedini grad Beli Manastir proteklog su tjedna bili i domaćin Godišnjeg znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva "Tisućljeće među rijekama – arheologija međurječja". Arheološki muzej Osijek, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju HAZU-a započeli su 2008. projekt "Arheološka baština Baranje", a u 15 godina istraživanja pronađeni su iznimno važni nalazi iz kasnog brončanog i starijeg željeznog doba te rimskog razdoblja.
– Najreprezentativniji nalazi otkriveni su u Batini, i tu u europskom kontekstu jesu iznimno bogati grobovi s početka starijeg željeznog doba, s naoružanjem, brončanim kacigama, brončanom i željeznom konjskom opremom. Radi se o jedinstvenim nalazima toga vremena u cijeloj srednjoj Europi. Kako je Batina prepuna vinograda i voćnjaka, seljaci su u 19. stoljeću na tom području pri obradi zemlje iskopavali arheološke nalaze koje su potom prodavali. Za to smo znali, ali nismo, do sada, imali arheološki kontekst – zaključuje ravnatelj Dizdar.
VEZANI ČLANCI:
– Batina je tisućljećima bila čvorište komunikacije i razmjene, i to ne samo ljudi nego i materijalnih dobara, ideja, tehnologija. Jedan je to od ključnih prostora za neolitik koji se kreće prema zemljoradnji. Zbivanja koja se događaju na tom potezu i prolaze preko njega imaju goleme reference na velika europska područja, poput zemljoradnje u srednjoj Europi – govori nam, pak, dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i dopredsjednik Hrvatskog arheološkog društva.
Zašto je Baranja toliko arheološki bogata i važna?
– Prostor je to između Drave i Dunava, a kada razmatramo komunikaciju u svim prapovijesnim vremenima, to je kao da ste benzinska postaja na golemoj autocesti. Slično je i u antici, pa i poslije. I sam Dioklecijan u svom Ediktu o cijenama govori kako su komunikacije plovnim putevima na desetke puta jeftinije i bolje. Dakle, u doba kada je Rimsko carstvo već rasprostrlo po Europi mrežu kopnenih puteva, plovni putevi i dalje su bili isplativiji i pogodniji – pojašnjava profesor Potrebica.
Raj na zemlji
Svoju je ulogu odigrala i plodna baranjska zemlja.
– Populacije se na neko područje naseljavaju zbog njegovih golemih resura. Ako je riječ o populacijama koje žive od zemljoradnje, Baranja im je raj na zemlji. Oni koji se bave trgovinom i transportom, kontrolom prolaza, opet su na pravom mjestu. Govorimo li o populacijama kojima je važno držati granicu, poput limesa, ovo je bila važna točka i u vrijeme Rima, i u Drugom svjetskom ratu, pa i u Domovinskom ratu - navodi naš sugovornik.
Izuzetno je važno za hrvatsku arheologiju, dodaje, što veliki infrastrukturni projekti omogućuju istraživanje većih površina kojima arheolozi inače, zbog oskudnih sredstava, ne bi imali pristupa. Prilika je to, poručuje, koju svakako moraju iskoristiti jer riječ je o izuzetno važnim nalazištima za europsku znanost. – Važno je, stoga, da takva istraživanja vode znanstvenici koji mogu pokrenuti znanstvenu infrastrukturu kakva nam je u 21. stoljeću na raspolaganju, od različitih nedestruktivnih metoda, do analitičkih metoda poput DNK i izotopa. Još smo u počecima njihova korištenja, a globalno gledano, trebalo bi to sve dići na višu razinu – stava je Potrebica.
U pripremi je, istaknimo, hrvatska nonimacija za upis arheoloških nalazišta na dunavskom limesu na listu UNESCO-ove svjetske baštine. Projekt je to na kojem se radi već dugi niz godina, a u završnoj je fazi.
Inače, prve tragove naseljavanja na području Baranje nalazimo već na početku mlađeg kamenog doba, krajem 7. tisućljeća prije Krista, kada su to područje naseljavali nosioci starčevačke kulture. Područje Baranje krajem kasnoga brončanog i tijekom starijega željeznog doba bilo je izuzetno gusto naseljeno, s jednim od južnopanonskih regionalnih centara koji se nalazio upravo u Batini...
