Dobar drugi kvartal iza hrvatskog je gospodarstva sa stopom rasta na godišnjoj razini od 3,3 posto i ubrzanjem od 0,8 posto u odnosu na prvo tromjesečje! Takav rezultat smješta Hrvatsku među tri najbrže rastuće ekonomije unutar EU, s Poljskom (4%), kao predvodnicom rasta. Općenito, od većih članica Europske unije ove su godine povukle Poljska i Španjolska (2,9%), jednako tako neloše stoje Francuska i Italija s rastom oko jedan posto dok najjaču njemačku ekonomiju karakteriziraju stagnacija i lagani minusi. Otud i prosječna stopa rasta EU gospodarstva od samo 0,6 posto na godišnjoj razini. – Sladunjav gospodarski oporavak europodručja nastavit će predvoditi države članice koje u strukturi gospodarstva sadržavaju veći udjel uslužnih aktivnosti – ističe Petar Bejuk, analitičar RBA.
Hrvatska je ove godine rasla na krilima potrošnje kućanstava i države koja je zbog izbora zavukla ruke duboko u proračun i povećala plaće te se odlučila na izdašne socijalne transfere. No, rasla je i zaposlenost, kao i investicije koje se povećavaju šesto tromjesečje zaredom, a u prethodnom tromjesečju skočile su gotovo 13 posto. Lošije su brojke vezane za izvoz usluga, čiji je doprinos hrvatskom BDP-u smanjen 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a sličan minus (5,5 posto) ostvarila je i prerađivačka industrija gdje se kontinuirano bilježi pad proizvodnje, što je posljedica smanjene potražnje na njemačkom i drugim izvoznim tržištima. Općenito, u cijelom postpandemijskom razdoblju turizam stoji bolje od proizvodnje koju su zagušili skuplji energenti i problemi s transportom.
Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, smatra da spomenuto smanjenje u sektoru usluga nije posljedica loših rezultata u predsezoni, jer su turističke brojke iz tog razdoblja dobre, već je došlo do pada izvoza usluga oplemenjivanja robe. To je postupak kojim se uvezena roba 'oplemeni' u Hrvatskoj, doradi i ponovno izveze po višoj cijeni. Poslovi oplemenjivanja bili su zastupljeniji u prošloj nego u ovoj godini. U prvom ovogodišnjem tromjesečju godišnji rast BDP-a iznosio je 3,9%, tako da je drugo tromjesečje donijelo određeno usporavanje, no bitno manje od očekivanja.
VEZANI ČLANCI:
– Investicije su i dalje podržane građevinskim radovima na zgradama, što je vjerojatno posljedica i priljeva sredstava iz EU fondova – kaže Petar Bejuk. Građevinski je sektor ostvario 15,5 posto rasta, IT više od devet posto, trgovina nešto jače od sedam posto, a poslovanje nekretninama, čije se cijene ne smiruju no prodaja pada, oko šest posto.
U prvom dijelu ove godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po stopi od 3,6 posto, tako da bi i s nešto sporijim tempom prosječan rast u ovoj godini trebao biti iznad tri posto, prije svega zahvaljujući domaćoj potrošnji. U nastavku godine očekuje se smirivanje inflacije, no cijene će ostati na visokim zatečenim razinama.
– Ovdje je važno napomenuti da je potrošnja države uvelike pod pritiskom dogovorenih povećanja materijalnih prava u javnom sektoru, dijelom pod utjecajem inflacije iz prethodnih razdoblja. Naposljetku, europodručje je krenulo putem blagog oporavka predvođenog uslužnim sektorom, međutim, za održivi rast bit će potrebna i podrška industrijski orijentiranih gospodarstava ili gospodarstava takozvane jezgre europodručja – naglašava Živković-Matijević.
OTO Znate li da kroz Hrvatsku protječe najhladnija rijeka na svijetu, evo o kojoj je riječ
izvoz i industrija u padu... a inflacija nam omogućava statistički rast BDP-a... siguran sam da će se hdzovci kititi i hvaliti s ovim... naravno... neće spominjati zašto raste bdp...